FOTO Imaju najmoderniju farmu za proizvodnju jaja u Hrvatskoj, iz EU fondova ‘izvukli’ 39 mil. kuna

Dražen (30) i Ivana (32) Čurila iz Ludbrega odlučili su se na životni projekt prije nekoliko godina. Bili su hrabri i uporni. Do kraja godine imat će 144.000 nesilica, a proizvodit će 42 milijuna jaja godišnje. Već sada izvoze polovicu svojih visokokvalitetnih jaja na europsko tržište.

Ivana i Dražen Čurila // Foto: Marko Hanžeković
Ivana i Dražen Čurila // Foto: Marko Hanžeković

Jeste li vi “ludi”? Bilo je to pitanje koje im je svojedobno postavio jedan novinar kada je radio priču o njihovom biznisu.

U prvi mah bratu i sestri Draženu i Ivani Čurila iz Ludbrega pitanje baš i nije bilo jasno, ali iz današnje perspektive itekako znaju na što je novinar mislio. U ovo vrijeme u Hrvatskoj stvarno treba imati hrabrosti, pa možda biti i “lud”, upustiti se u takvo što. Oni su to bili i pokrenuli proizvodnju jaja na veliko.

Danas u obližnjem Svetom Đurđu imaju najmoderniju farmu za proizvodnju jaja u Hrvatskoj. A pazite sad. Draženu, koji je i službeni vlasnik tvrtke Luneta, tek su 30, a njegovoj sestri 32 godine.

Oboje su završili ekonomiju i cijela priča krenula je 2010. godine kada su počeli skupljati papirologiju.

– Kako smo se odlučili na proizvodnju jaja? Htjeli smo nešto proizvoditi. Radili smo u svom Ludbreškom poduzetničkom centru i svakodnevno se susretali s poslovnim planovima i investicijskim studijama. Pomislili smo, zašto ne. Idemo nešto napraviti i za sebe. Iako se nismo susretali s uzgojem nesilica, proučavali smo trendove na europskim tržištima i shvatili da je budućnost i da će opstati jedino oni koji nesilice ne drže u kavezu, nego su slobodne – otkrio je Dražen.

Foto: Luneta

Objekte su počeli graditi 2012. godine, a s prvim nesilicama, pilenkama, kreću u studenom iste godine. Najprije su izgradili dva objekta, u svakom su imali po 24.000 nesilica.

Prije nego što su krenuli u proizvodnju, prijavili su se na IPARD, pretpristupni fond Europske unije za ruralni razvoj. Na natječaju su dobili 8 milijuna kuna, od čega je Europska unija financirala 75 posto, dok je Hrvatska riješila ostatak. Cijeli projekt izgradnje dvaju objekata stajao ih je na kraju 20 milijuna kuna. Razliku od 12 milijuna kuna riješili su kreditom HBOR-a.

Nakon dvije godine rada, 2015. godine prijavljuju se i na natječaj Europske unije za ruralni razvoj, mjera 4. Nedavno im je konačno odobren 31 milijun kuna. Europska unija zadužena je za isplatu 85 posto sredstava, dok Hrvatska sudjeluje s 15 posto.

Novac im je odobren, ali još nije isplaćen. U međuvremenu, u Svetom Đurđu izgradili su još jedan objekt i gnojište, ali su stali s daljnjim potezima dok ne vide rezultat natječaja. Sada se mogu upustiti u nove izazove.

Inače, ovaj najnoviji projekt stajat će ih oko 40 milijuna kuna. Moraju još izgraditi tri objekta, tako da će ih do kraja godine biti šest, a pod mjerom 4.1.1. i 4.1.2. podrazumijeva se da će dograditi i pakirnicu, nabaviti dostavna vozila, dograditi skladište za stajski gnoj i nabaviti prikolice.

– Do kraja godine imat ćemo 144.000 nesilica, a proizvodit ćemo 42 milijuna jaja godišnje – kazao je vlasnik Lunete.

To što nesilice nisu u kavezu daje im slobodu da lete i da se prirodnije ponašaju – čeprkaju po stelji kojom je prekriven čitav pod, noći provode spavajući na šipkama visoko iznad tla poput ptica u prirodi, a jaja nesu u gnijezda. Jaja se skupljaju automatskim pokretnim trakama do pakirnog centra koji se nalazi u sklopu farme.

Ono po čemu se razlikuju od mnogih proizvođača jaja je kontrolirana proizvodnja tako da mogu uvijek jamčiti najvišu kvalitetu svojih proizvoda.

Jaja se pakiraju u ambalažu bez ljudskog kontakta, što je garancija higijenske ispravnosti proizvoda. Pakirana jaja odlažu se u rashladni prostor u sklopu pakirnog centra gdje su na kontroliranoj temperaturi. Svježa jaja odvoze se u hladnjačama do prodajnih mjesta.

– Radimo s najvećim trgovačkim lancima u Hrvatskoj, a izvozimo jaja i u Njemačku, Austriju, Belgiju i Poljsku. Lani smo više od polovice proizvedenih jaja, a imali smo 14 milijuna jaja, izvezli u inozemstvo – istaknula je Ivana.

Pri izvozu jaja uvelike im pomažu dobiveni certifikati kvalitete. Luneta, naime, posjeduje njemački certifikat kvalitete, dobili su ga još 2013. godine.

– Igramo na kvalitetu, nikako ne na nisku cijenu. Hrvatska je 2013. godine uvezla 10 milijuna jaja, a 2015. godine ta se brojka popela na 105 milijuna jaja. Nakon prošlogodišnjeg slučaja smrti dječaka u Samoboru od salmonele, uvez jaja je stao i nadamo se da bude tako i ostalo. Ljudi su sve više svjesni da je kvaliteta važnija od cijene, bez obzira na lošiji standard građana. Gledamo pozitivno, za sada je sve u redu, koliko god bilo naporno – rekao je Dražen.

Luneta je u proizvodnju krenula sa sedam radnika, sada ih ima 12, a do kraja ove, 2017. godine, trebalo bi ih biti 16.

– Dinamičan je to posao. U početku smo radili i po 16 sati, danas imamo jednosmjenski rad, a naš stroj pakira maksimalno 30.000 jaja na sat. Imamo i svog veterinara, ne petljamo se u njegov djelokrug rada, mi smo ipak ekonomisti – dodala je Ivana, otkrivši kako Luneta od Hrvatske poljoprivredne agencije koristi i znak jaja hrvatskih farmi.

– Možemo reći da zaštita domaćeg proizvoda ide malo na bolje – mišljenja je ona.

Dražen i Ivana kažu da se odlično slažu i da zaista paze da sve što rade rade po najvišim standardima. Samo to ih može dovesti do uspjeha. Luneta zasad posluje s dobiti, ona je minimalna, ali i dobar pokazatelj da su na dobrom putu. Prihodi su im godišnje zasad oko 10 milijuna kuna.

Farma u Svetom Đurđu prostire se na gotovo 8000 kvadratnih metara. Jednu parcelu su imali, a za pokretanje biznisa još su šest morali kupiti.

Inače, u Hrvatskoj ima osam velikih farmi za proizvodnju jaja s 1,2 milijuna konzumnih nesilica. Tu su i domaćinstva, ali iako im se ne zna broj, broj takvih proizvođača jaja nije tako velik.

Usporedbe radi, najveći proizvođač jaja u Europi je u Ukrajini s 23 milijuna nesilica, dok u SAD-u ima tvrtka, doduše s farmama na više lokacija, s 29 milijuna nesilica.

Hrvatska je po tom pitanju daleko od sviju, ali primjer Lunete iz Svetog Đurđa daje nadu da bi se i ta slika mogla promijeniti u budućnosti na bolje.

– Gdje se vidimo za deset godina? Želja nam je u potpunosti zaokružiti proizvodnju, sagradimo objekt za uzgoj pilenki i možda napravimo tvornicu stočne hrane za vlastite potrebe. Biosigurnost nama je na visokom nivou, a naše nesilice cijepljene su i protiv salmonele – izjavio je vlasnik Lunete.

Foto: Luneta
Ne propustite: