INVAZIJA Biljne stjenice napadaju sve više ljudi, nema opasnosti od zaraza

Iako postaju sve nesnosnije za građane, kojima padaju u kavu na ljetnim terasama i po rublju koje se suši, invazivnim biljnim stjenicama osim šumarskih stručnjaka drugi se ne bave.

Foto: Gilles San Martin // Fotografija preuzeta s Večernjeg lista

Invazija letećih biljnih stjenica po Zagrebu, ali i drugim dijelovima zemlje izaziva sve više smetnji i nedoumica građana. Nema šanse da nekoliko sićušnih bjeličastih buba ne počne plaziti po koži sjedite li pod kakvom krošnjom, osjeti ih se kad počnu grickati, a upadaju i u kosu, piše vecernji.hr.

Kako je objasnio prof. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, postoje hrastova (Corythuca arcuata) i platanina (Corythuca ciliata) stjenica koje su u Europu stigle iz Sjeverne Amerike.

Stručnjak za šumske kukce objasnio je da su to biljojedi koji su se toliko namnožili da narušavaju izgled gradskih perivoja, zbog čega se već tri godine bezuspješno eksperimentira s insekticidima koji bi ih uništili. Čini se, međutim, da zbog izrazito toplog vremena ti minijaturni biljojedi mijenjaju ponašanje i grickaju ljude, a javile su se i tvrdnje kako sišu krv, što je inače karakteristično za “obične” stjenice.

Liječnici zasad nemaju iskustva s biljnim stjenicama, dok na ubode “običnih” stjenica, nametnika koji žive u madracima, kutijama, koferima, rupama u zidovima i sl. , a za opstanak im je nužno sisati krv, nailaze u praksi.

– Ubodi tih “običnih” stjenica nisu rijetki. To su sićušni crveni linearni ubodi koji mogu prouzročiti mjehuriće, najčešće po licu, ramenima, rukama i nogama. Pacijenti dođu zbog svrbeža, a može doći do lokalne bakterijske infekcije, ali vjeruje se da ne prenose zarazu – objašnjava dr. Boris Homolak, dermatovenerolog iz KBC-a Sestre milosrdnice, i dodaje da se dijagnoza postavlja iz kliničke slike, a liječi se antihistaminicima i srednjopotentnim kortikosteroidima, za slučaj infekcije uz antibiotski dodatak.

Iako postaju sve nesnosnije za građane, kojima padaju u kavu na ljetnim terasama i po rublju koje se suši, invazivnim biljnim stjenicama osim šumarskih stručnjaka drugi se ne bave.

– Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” do sada nije primila nijednu prijavu o utjecaju hrastove mrežaste stjenice na zdravlje osoba (alergijska reakcija ili drugi oblik reakcije) koje su došle u kontakt s ovim kukcem. Hrastova mrežasta stjenica ne prenosi bolesti u ljudi – rekla je prof. Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju NZJZ “Sr. Štampar”, nadležnom za Zagreb.

Ne propustite: