‘Kad postanem gradonačelnica, Zagreb će biti suvremeni grad’

Rođena Krapinčanka Sandra Švaljek, odlučila je krenuti u predizbornu utrku za mjesto gradonačelnice Zagreba. Sedam mjeseci prije izbora krenula je s kampanjom i Zagrepčanima obećaje deosta toga.

Sandra Švaljek želi Zagreb pretvoriti u suvremeni grad // Foto: Facebook

Rođena Krapinčanka Sandra Švaljek, doktorica ekonomije, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu kojeg je vodila osam godina i nezavisna zastupnica u zagrebačkoj Skupštini, odlučila je krenuti u predizbornu utrku za mjesto gradonačelnice Zagreba. Za funkciju koja joj nije nepoznata, još je u svibnju najavila kandidaturu, a sedam mjeseci prije izbora krenula je s kampanjom. Krenula je na put na kojem će se suprotstaviti prije svih, bivšem šefu Milanu Bandiću, koji odrađuje već četvrti mandat na čelu glavnog grada te Anki Mrak Taritaš, bivšoj HNS-ovoj iznimno popularnoj ministrici. Danas kandidatkinja za prvu ženu hrvatske metropole rođena je 1970. godine kao drugo dijete Ivana i Barice Švaljek (ima pet godina stariju sestru Romanu op.a.) i do svoje je 18. godine i upisa na Ekonomski fakultet u Zagrebu živjela u obiteljskoj kući u centru Krapine, u Ulici Ilirskog pokreta. Kako je otac Ivan bio vrlo uspješan ekonomist i na čelu tada najuspješnije krapinske tvrtke Strahinjčice, a majka Barica ugledna srednjoškolska profesorica, Romana i Sandra odrastale su, za tadašnje uvjete, u imućnoj obitelji, ali opet, odgajane su skromno, učene da će u životu uspjeti samo svojim radom i marljivošću. Upravo bi joj te osobine trebale pomoći da Zagreb dovede na još višu razinu. U intervjuu za Zagorje International govori o svojim namjerama vođenja grada, ali i svom krapinskom porijeklu te kako vidi razvoj svog rodnog grada.

Ne skrivate svoje negativno mišljenje o radu Gradske uprave i Holdinga. Zašto? Koji bi bili Vaši prvi potezi vezani uz tu problematiku?

Moje primjedbe na rad Gradske uprave i Holdinga ne tiču se najvećeg dijela zaposlenih jer je moje iskustvo u radu s njima pozitivno. Suprotno određenim predrasudama, u Gradskoj upravi i Holdingu uglavnom se radi marljivo i odgovorno. No, uočila sam probleme u samoj organizaciji rada, nedostatke u poslovnim procesima i manjak sustavnog pristupa poslu. Mišljenja sam da zaposlenima treba dopustiti više inicijative u radu, osloniti se na njihova stručna znanja i ne dovoditi ih u situaciju da šutke moraju prihvaćati odluke koje dolaze odozgo, a koje nisu nužno optimalne i opravdane.

Kako biste u Holdingu i Gradu riješili problem zaposlenika koji su ondje dobili poziciju zahvaljujući politici?

Kaže da je zapošljavanje mimo profesionalnih kriterija jedan od velikih problema Hrvatske // Foto: Facebook

Ako je netko zaposlen zahvaljujući politici to samo po sebi ne znači da se radi o lošem radniku. Takve ljude ne treba a priori osuđivati. U krajnjoj liniji, oni nisu sami sebe zaposlili, samo su iskoristili priliku koja je dana njima, umjesto da bude otvorena svima. Ovakva praksa nije uobičajena samo u Gradu Zagrebu, zapošljavanje mimo profesionalnih kriterija jedan je od hrvatskih problema koji vuče svoje korijene iz prošlosti, a ima dalekosežne posljedice na potencijal razvoja i rasta.
Svi zaposleni u gradskim sustavima trebaju od nove gradske vlasti dobiti priliku da se dokažu na svojim radnim mjestima. Ako se pak utvrdi da ne mogu, ili ne žele izvršavati svoje radne obaveze, onda trebaju snositi odgovarajuće posljedice.

Po čemu, prema Vašem mišljenju, Zagreb najviše zaostaje u odnosu na druge europske metropole?

Zagreb je po mnogočemu grad zarobljen u nekim prošlim vremenima. Vizure i objekti arhitekture po kojima ljudi prepoznaju i pamte Zagreb stari su stotinu i više godina. U međuvremenu je nastalo vrlo malo zgrada i objekata koji bi nosili obilježje našeg, modernog doba i činili Zagreb privlačnom suvremenom metropolom. Danas gradovi jedni drugima konkuriraju kvalitetom života, bogatstvom kulturnog sadržaja, živošću i mogućnostima za izlaske i boravak u prirodi, te prije svega prilikama koje se nude mladim, obrazovanim ljudima da ostvare karijeru i dobar život. U svemu tome Zagreb zaostaje i ne prati svjetske trendove.

Što očekujete od nove Vlade i premijera Plenkovića?

Stanje u Hrvatskoj prije svega gledam iz perspektive gospodarstva, a ono je danas na samom začelju Europske unije. Stoga od nove Vlade očekujem prije svega da bude svjesna te situacije, svjesna da Hrvatska, nažalost, ne nudi dobre perspektive mladim, poduzetnim i kreativnim pojedincima. Vlada ima u svojim rukama poluge da to mijenja i nadam se da će joj upravo ekonomska politika biti u središtu pozornosti, umjesto da se i dalje pretresaju uvijek iste opće političke teme koje nas nikuda nisu dovele.

Kakvu kampanju za lokalne izbore očekujete? Koga smatrate glavnim protukandidatom/kandidatkinjom?

Očekujem oštru predizbornu bitku, što se da naslutiti već iz zadnjih događaja oko donošenja gradskog proračuna i nastojanja velikih stranaka da se što bolje pozicioniraju uoči izbora. Vjerojatno će u utrku ući veći broj kandidata, što nažalost razvodnjava opoziciju sadašnjem gradonačelniku i u stvari govori o tome da oni ne razumiju ili ne žele razumjeti kako je u Zagrebu nužna promjena vlasti. Cilj izbora, po mom mišljenju, nije show i samopromocija, nego prilika za promjenu na bolje.

U slučaju pobjede, kakva ćete gradonačelnica biti? Što je na listi Vaših prioriteta i kojim ćete se načelima voditi?

Bit ću gradonačelnica koja će Zagreb pretvoriti u suvremeni glavni grad kakav Hrvatska zaslužuje. Osim što ću Gradsku upravu voditi otvoreno, transparentno i u dijalogu s građanima, odluke ću temeljiti na najboljim europskim praksama i stručnim znanjima kakva u Zagrebu postoje, ali ne uspijevaju doći do izražaja. Iskoristit ću mogućnosti koje pružaju bespovratna sredstva Europske unije da pokrenem i realiziram važne gradske projekte iz područja prometa i komunalne infrastrukture, te iskoristiti gradske resurse da se u Zagrebu zadrže najbolji talenti i ostvare svoje potencijale. Surađivat ću sa svima koji mogu pridonijeti stvaranju kulture inovacija i razvoja u Zagreba, od ustanova visokog obrazovanja i znanosti, preko inovativnih tvrtki i pojedinaca, do organizacija civilnog sektora.

Kako gledate na dosadašnje prijedloge decentralizacije zemlje i smanjivanje broja županija? Kako biste vi uredili državu u tom kontekstu?

Tendencije prema decentralizaciji podržavam, mislim da bi se zemlja mogla bolje i ravnomjernije razvijati kada bi se više odluka donosilo bliže građanima, i kada bi više sredstava bilo dano na raspolaganje nižim razinama vlasti. No, decentralizacija bi trebala ići ruku pod ruku s konsolidacijom, odnosno smanjenjem broja lokalnih jedinica jer bi inače, uz sadašnjih 576 lokalnih jedinica, neminovno dovela do dodatnih neefikasnosti. Uvjerena sam da je moguće smanjiti broj lokalnih jedinica ako se građanima vrlo jasno dade do znanja što oni dobivaju takvom reformom i ako se ona podupre financijskim poticajima jedinicama koje se spajaju.

Postoji li mogućnost da se u budućnosti, bližoj ili daljoj, angažirate u zagorskoj politici?

Ja sam Zagorka i stoga uvijek zainteresirana za boljitak Zagorja i angažirana da pomognem mojim Zagorcima kako god mogu. S obzirom na to da je moje prebivalište u Zagrebu, moj izravni angažman u zagorskoj politici ipak nije moguć.

Budući da ste rodom iz Krapine, što vidite kao mogući smjer razvoja grada i Krapinsko – zagorske županije?

Krapina je izgubila svoj razvojni moment gašenjem tekstilne industrije, a nakon toga nije ga uspjela povratiti. Grad se može bolje razvijati, ali mora pronaći svoj put, svoju priču. Potencijal razvoja oko Muzeja krapinskih neandertalaca nije dovoljno iskorišten, a također nije definirano koje djelatnosti mogu preuzeti ulogu koju je nekada za grad imala tekstilna industrija. Smatram da bi se Krapinčani, neovisno o njihovoj političkoj orijentaciji, trebali konačno dogovoriti kako vide svoj grad u budućnosti i istinski usmjeriti napore prema ciljevima koje sami odrede. U suprotnom, i dalje će školovani Krapinčani odlaziti živjeti u Zagreb i druga veća mjesta, bez obzira na to što Krapina ima prednosti u pogledu kvalitete života.

Dolazite li često u Krapinu, kako provodite vrijeme ovdje, kako je doživljavaju vaš suprug i sin?

U Krapinu ne dolazim onoliko često koliko me često srce vuče. Kad dođem, onda sam uglavnom kod mame s kojom pretresem sve važne teme, i obiđem susjede i rođake. Moji također Krapinu vežu samo uz moju mamu, a drago mi je da sin još uvijek s nama rado posjeti moj rodni grad. (Zagorje international)

Ne propustite: