KNJIŽEVNOST Spletke i muljaže tema novog romana Marka Gregura

O jeziku uopće nisam razmišljao. Jednostavno je došla prva rečenica: „Odma vjutro, skoro su ga pregazile svinje“, i bilo mi je nezamislivo da rečenica počinje riječima „odmah ujutro.“ Bio je to dobar osjećaj. Ispravan.

FOTO: Ilija Aščić

Mladi koprivnički književnik Marko Gregur nedavno je objavio još jedan roman u nizu pod nazivom Kak je zgorel presvetli Trombetassicz. Riječ je o povijesnom romanu čija je radnja smještena u 17.stoljeće i prati trojicu likova. To su gradski sudac Georgia Trombetassicz, fiskus Nicolaus Natuli i mladi gradski notar Paulus Aytich. Glavna tema je priprema za nadolazeće izbore na kojima je spomenutim likovima suparnik bivši sudac i vojni zapovjednik Ehrenreich Trautmansdorf, štajerski plemenitaš. Radnja je izmišljena, no stvarna je arhivska građa na kajkavskom jeziku koju autor koristi.

– Arhivska građa, zapisnici, kao i podaci iz knjiga Koprivnica u 17. stoljeću Hrvoje Petrića i Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih Darka Varge, olakšali su mi osmišljavanje onodobnog svijeta. Dijelovi zapisnika mogli su se jako dobro uklopiti u zamišljenu radnju. prvenstveno u dio oko smještanja bivšem sucu, tako da sam ih jednostavno morao ubaciti. Osim toga, nekoliko sam dijelova stavio da bi se osjetio duh stare Koprivnice  – rekao je Marko Gregur.

Roman je inače pisan kajkavskim jezikom, no autor smatra da je bez obzira na to lako razumljiv za čitanje.

– O jeziku uopće nisam razmišljao. Jednostavno je došla prva rečenica: „Odma vjutro, skoro su ga pregazile svinje“, i bilo mi je nezamislivo da rečenica počinje riječima „odmah ujutro.“ Bio je to dobar osjećaj. Ispravan – kazao je Gregur. Dodao je da je roman nastao na poticaj Hrvoja Petrića, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Predstavljanje knjige u Koprivnici bit će održano 15.ožujka u Gradskoj knjižnici i čitaonici. O knjizi će govoriti nakladnik  Uzeir Husković, urednik Kruno Lokotar, Mario Kolar koji je pripremio rječnik manje poznatih riječi koji se nalazi na kraju knjige, a kojemu je kajkavska književnost uže područje znanstvenog interesa i Hrvoje Petrić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu.

Ne propustite: