KOLUMNA Hrvatska raste, a što pokreće taj rast

Bez obzira što su poslovne banke u Hrvatskoj trenutno prepune novca, a kamatne stope na povijesno niskim razinama, očigledno je da osjetno više trošimo no u recesijskim godinama i to je glavni razlog zbog čega rastemo iznadprosječnim stopama.

Marin Kamber // Foto: Teo Vukšan
Marin Kamber // Foto: Teo Vukšan

Državni zavod za statistiku objavit će ovog tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu. U prosjeku, očekuje se da je gospodarstvo poraslo za 3.3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Hrvatsko gospodarstvo mjereno rastom bruto domaćeg proizvoda u četvrtom kvartalu 2016. godine najvjerojatnije će porasti više od 3 posto. Zapravo, bit će to deveto tromjesečje kako gospodarstvo uzastopno raste. U trećem kvartalu 2016. godine, rast gospodarstva iznosio je nižih 2.9 posto. Koji su glavni pokretači rasta i zašto se Hrvatska može pohvaliti iznadprosječnim stopama rasta u regiji?

Bez obzira što su poslovne banke u Hrvatskoj trenutno prepune novca, a kamatne stope na povijesno niskim razinama, očigledno je da osjetno više trošimo no u recesijskim godinama i to je glavni razlog zbog čega rastemo iznadprosječnim stopama. Naime, promet u trgovini na malo porastao je čak 28. mjesec za redom što je najduži rast otkada Državni zavod za statistiku prati podatke. Osobna potrošnja kao sastavnica bruto domaćeg proizvoda od najvećeg je značaja za gospodarski rast i rast ćemo dokle god ćemo više trošiti. Hrvatska se može pohvaliti osobnom potrošnjom kao sastavnicom bruto domaćeg proizvoda od 60 posto što je čak nešto i više iznad svjetskog prosjeka. Zašto smo odjednom počeli puno više trošiti, a u isto vrijeme poslovne banke još uvijek plivaju u depozitima građana i poslovnih subjekata?

Porezno rasterećenje koje smo svi osjetili početkom godine u većoj ili manjoj mjeri imat će pozitivne posljedice na gospodarski rast. Bez obzira što mnogi smatraju da je Ministarstvo financija odradilo nepravedan posao te kao najomraženiji neprijatelj Robina Hooda previše dalo imućnijim građanima, cilj je bio upravo porezno rasterećenje i posljedični rast osobne potrošnje pa i bruto domaćeg proizvoda. Da li će imućniji građani koji su najviše dobili više potrošiti od onih koji nisu bili te sreće? Teško je za reći. U korist poreznog rasterećenja reći će i podaci o  prosječnoj plaći u 2017. godini no strpimo se još godinu dana. Krajem prosinca prošle godine prosječna plaća pravnih subjekata u Hrvatskoj iznosila je 5.838 kuna što predstavlja rast od 1.1 posto u odnosu na prosinac 2015. godine.

Da Hrvatska ima veliki benefit od članstva u Europskoj uniji govore i podaci o izvozu. Prošla godina završit će najvjerojatnije s rastom izvoza od čak 5 posto. Bez obzira što obožavamo robu iz uvoza, na žalost, ne možemo se smatrati izvoznom velesilom. Slobodniji protok robe, kapitala, ali i radne snage upravo je smisao i ideja postojanja Europske unije. Također, očekuje se nastavak značajnog doprinosa investicija povezanih s EU fondovima, ali i prijeko potrebnih privatnih investicija. Hotelijerstvo, građevinski sektor te nekretninsko tržište gotovo sigurno osjetit će pozitivan impuls na krilima gospodarskog oporavka.

Što nas očekuje u 2017. godini? Da li ćemo biti svjedoci daljnjeg gospodarskog rasta ili ponovno pokleknuti u manjku strukturnih reformi? Mišljenja, ovaj puta, srećom, nisu podijeljena. Mnogi makroekonomisti kao i kao i najveće europske institucije projiciraju nam iznadprosječne stope rasta u regiji, ali i Europi. Doduše, po obujmu, nema smisla uspoređivati hrvatsko i njemačko ili pak francusko gospodarstvo, ali za naglasiti je da ćemo najvjerojatnije rasti po osjetno višim stopama no dvije najveće europske gospodarske velesile. U 2017. godini, malom hrvatskom gospodarstvu projicira se rast nešto viši od 3 posto. S druge pak strane, velikoj Njemačkoj i Francuskoj projicira se rast tek od 1.6 odnosno 1.4 posto što je gotovo dvostruko manje od hrvatskog! Ukoliko projekcije ugledaju svjetlo dana, gdje nam je kraj?

Od godine u koju smo već debelo zakoračili, očekuje se iznimno puno. Realni rast bruto domaćeg proizvoda, plaća, ali i izvoza te posljedični pad nezaposlenosti samo su od nekih smjernica vodećih europskih institucija za malo hrvatsko gospodarstvo.

S druge strane, kako je na projekcije gospodarskog rasta reagiralo hrvatsko tržište kapitala u dva mjeseca 2017. godine? Benchmark Zagrebačke burze, dionički indeks CROBEX u samo dva mjeseca ostvario je prinos od izvanrednih 12.5 posto.

Za svakoga tko bi se okladio na pad hrvatskog gospodarstva u 2017. godini, ishod bi vrlo vjerojatno bio samo jedan – gubitak.

Ne propustite: