LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA RADA Hrvatska ukida kvote za zapošljavanje stranih radnika

Najava dodatne liberalizacije još u ljeto ove godine nagnala je sindikate da zaključe kako će potpuno liberalizirani uvoz radnika značiti da poslodavci neće povećavati plaće, što će dodatno pojačati iseljavanje iz Hrvatske.

Ilustracija // Foto: Pixabay.com
Ilustracija // Foto: Pixabay.com

Vlada će, kako su dosad najavljivali njezini članovi, ispuniti zahtjeve poslodavaca, posebice onih u ugostiteljstvu i turizmu i u potpunosti će liberalizirati zapošljavanje stranih radnika, odnosno radnika izvan Europske unije.

Javna rasprava o Zakonu o strancima, koji regulira to pitanje, na savjetovanju će trajati cijeli ovaj mjesec, ali teško da će to promijeniti Vladin plan da odlazak radnika iz Hrvatske nadomjesti uvozom strane radne snage i to bez kvota koje su dosad određivali Banski dvori za svaku djelatnost, što je ipak ograničavalo broj stranaca izvan EU-a koji su uspijevali pronaći posao u Hrvatskoj. S obzirom na to da će se do početka prosinca provoditi javna rasprava o zakonu malo je vjerojatno da će on biti izglasan u ovoj godini i da će s početkom sljedeće godine stupiti na snagu pa je predviđeno da Vlada za prvih nekoliko mjeseci odredi privremene kvote, piše Novi list.

U ovoj su godini uz 15 tisuća ranijih kvota poslodavci dobili još 50 tisuća kvota, a privremene kvote mogle bi biti veće od tog broja.

Novi zakon predviđa da poslodavac uz zahtjev za uvozom stranog radnika pribavi pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a ta bi institucija poslodavcu koji zapošljava stranca trebala izraditi i test tržišta koji treba pokazati ima li u Hrvatskoj potrebnih radnika i bi li se migracijama unutar države moglo pronaći potrebnu radnu snagu. Ipak, test tržišta neće se tražiti za svaku djelatnost i svako zanimanje, jer zakon propisuje da Upravno vijeće Zavoda donese odluku o tome za koja zanimanja poslodavci taj test uopće nisu dužni tražiti. Upravno vijeće odlučivat će koja su to zanimanja na osnovi stanja na nacionalnom, ali i pojedinim regionalnim tržištima u zemlji, vodeći računa o tome za koja zanimanja nije moguće ni preseljenjem radne snage unutar Hrvatske naći određeni broj radnika. Kad je Vlada prošle godine određivala kvote za strane radnike tadašnji je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić otkrio da čak 65 posto poslodavaca koji su koristili kvote i uvozili radnu snagu nije pokušalo ni naći radnike na zavodu niti je kontaktiralo burzu rada.

Najava dodatne liberalizacije još u ljeto ove godine nagnala je sindikate da zaključe kako će potpuno liberalizirani uvoz radnika značiti da poslodavci neće povećavati plaće, što će dodatno pojačati iseljavanje iz Hrvatske. Uz to sindikalni su čelnici upozoravali da će i strani radnici koji se pokažu dobrima i koji se prilagode hrvatskom tržištu slijediti hrvatske radnike i odlaziti u zemlje gdje su veće plaće.

Poslodavci su pak, može se među njima čuti, nezadovoljni uvjetima koje im Vlada postavlja u zakonskom prijedlogu, a koje moraju ispuniti ako žele uvesti radnu snagu.

Tako će prije dobivanja odobrenja za uvoz stranog radnika poslodavci morati dokazati da nemaju dug prema državi s osnove poreza i doprinosa, da nisu u stečaju ili likvidaciji, ali i da se protiv njih ne vodi postupak zbog neisplate plaća, niti su pravomoćno osuđeni zbog neisplate plaća. Uz to u zadnjih šest mjeseci moraju imati najmanje jednog zaposlenog radnika na neodređeno i puno radno vrijeme. Poslodavci tvrde da će im sve to nepotrebno povećati administrativni posao i otežati pronalaženje radnika u inozemstvu, a u Vladi pak odgovaraju da neće popustiti i da neće biti moguć uvoz radne snage bez tih propisanih uvjeta.

Ne propustite: