Mise zornice sve veći hit u hrvatskim crkvama

Ilustracija // Foto: Pixabay.com

Došlo je doba godine kada se dočekuje ili iščekuje rođenje Isusa. Katolički naziv za adventsko iščekivanje naziva se Došašće, a ranojutarnje mise zovu se zornice. Na latinskom jeziku zornica potječe iz naziva rorate i od tada je drugi narodi nazivaju latinskom inačicom, dok je hrvatski narod sebi prilagodio izraz ranojutarnje mise – misa u zoru – zornica.

Vjeruje se kako je zornica nastala još u 5. stoljeću nakon proglašenja dogme o Djevici Mariji. Običaj služenja misa zornica u Europi počeo se širiti u 15. stoljeću. Misa zornica je simbol budnosti kršćana koji se u vrijeme Adventa pripremaju za Božić, a budnost označava bdjenje nad svojim životom, ali i životima drugih ljudi. Došašće je u samoj biti priprava za ono što dolazi i u tom se smjeru označava kao vrijeme radosti. Boja koja se primjenjuje u liturgiji mise zornice je ljubičasta, jer je to boja najjačih liturgijskih vremena (Korizma i Došašće), a označava susret s Bogom.

– Ljubičasta boja u liturgiji znači ozbiljnost, ali i znak nade. Uzima se u snažnim vremenima – Došašću i Korizmi, te na pokojničkim slavljima. Što se tiče misa zornica u Ivancu, dolazi nam lijepi broj vjernika svakoga jutra, a subotom i nedjeljom traži se mjesto više – rekao je župnik Župe sv. Marije Magdalene Zoran Gložinić.

U Hrvatskoj zornice su postale sve posjećenije mise. Nekada je zornica bila zastupljena u krajevima sjeverne Hrvatske, a danas se zornice služe u mnogim župama diljem Lijepe naše.

– Počeo sam samostalno ići na zornice u Župi sv. Nikole s navršenih šest godina. Ustajao sam rano u zoru oko pet sati, budio sam prijatelje ili su oni budili mene da budemo u što većem broju na svetoj misi koja je počinjala u šest sati – prisjeća se varaždinski zlatar Fabijan Cirimotić koji je svoje djetinjstvo proveo u Janjevu, najstarijoj hrvatskoj dijaspori, a danas živi i radi u Varaždinu.

Svoju priču nastavlja u tom smjeru.

– Poslije mise župnik mons. Nikola Dučkič prebrojavao je djecu koja su bila podijeljena u nekoliko ‘mala’ (mahala, ulica): gornja, crkvena, donja, sopot itd. Do Božića svakoga dana je bilo prebrojavanje i župnik ili kapelan bi zapisivao koliko je djece iz koje ‘male‘ bilo prisutno na zornicama. Na sam Božić pod dječjom i ostalim sv. misama proglasio je ‘malu‘ koja je pobijedila po broju dolazaka na zornice – dodao je on.

Na zornice dolaze i mladi i stari, a svake godine broj zainteresiranih raste.

– Zornice su jedna super stvar. Nikad dosad nisam išao, no onda sam se malo informirao i sviđao mi se taj koncept svakodnevne žrtve kroz koju se ljudi intenzivnije spremaju za ponovno rođenje Isusa – rekao je framaš Filip Blaguški iz Varaždina.

U Varaždinu su zornice aktualne u crkvama Župe sv. Vida, Župe sv. Nikole biskupa, u franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja te u Župi sv. Fabijana i Sebastijana.

U Koprivnici su to crkve Župe Blaženog Alojzija Stepinca, Župe Svetog Antuna Padovanskog i Župe sv. Nikole biskupa. Sve zornice počinju u 6 sati.

Ne propustite: