MITOVI Što zaista treba znati o povišenom krvnom tlaku?

Arterijska hipertenzija je populacijska bolest i prate ju brojna pitanja, nedoumice ili predrasude koje grublje možemo nazvati mitovima. Ovo su neki od najčešćih

Ilustracija // Foto: Pixabay

Povišen krvni tlak je glavni faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti a od njega pati od 30 – 40 posto opće populacije.

Prvi susret dijagnozom povišenog arterijskog tlaka najčešće na pacijenta ne ostavlja preveliki utisak. Glavni razlog je taj što se on najčešće otkriva slučajno, a simptomi bolesti gotovo da i ne postoje, tek se poneko žali na zatiljne glavobolje, nesvjesticu, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol u prsištu, nedostatak zraka, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca.

Povišeni krvni tlak je bolest koja se definira povišenjem sistoličkog arterijskog tlaka iznad 139 milimetara žive(mmHg) ili dijastoličkog tlaka iznad 89 mmHg, zahvaća gotovo 30-45% opće populacije, ako zamislimo koliko je to u ukupnom broju stanovništva naše države, lako je razumjeti njen veliki javno zdravstveni značaj, pojašnjava dr. med. Dražen Šebetić, kardiolog.

Arterijska hipertenzija je populacijska bolest i prate ju brojna pitanja, nedoumice ili predrasude koje grublje možemo nazvati mitovima. Ovo su neki od najčešćih:

1. MIT: U MLADOSTI NE MOGU OBOLJETI OD ARTERIJSKE HIPERTENZIJE

Izolirano povišeni (uglavnom gornji ili sistolički tlak) može se pojaviti već u dvadesetim godinama i najčešće je povezan s debljinom ili s uzbuđenjem (posjet liječniku), liječenje se u toj dobi rijetko provodi lijekovima.

2. MIT: ZBOG STRAHA OD DOKTORA IMAM HIPERTENZIJU

Hipertenzija bijele kute je povišeni tlak koji se javlja isključivo u liječničkoj ordinaciji, dijagnoza se postavlja Holter-om arterijskog tlaka i ako izvan ordinacije nije povišeni tlak nije ju potrebno liječiti.

3. MIT: SKRIVENA HIPERTENZIJA NE POSTOJI

Skrivena hipertenzija je suprotna hipertenziji bijele kute, kod tih pacijenata tlak u ordinaciji je uredan, ali holter tlaka pokazuje povišene vrijednosti tlaka izvan ordinacije, takvo stanje je potrebno liječiti.

4. MIT: POVIŠENI TLAK NE ODAJU SIMPTOMI

Najčešće se bolest otkriva slučajno, kod manjeg broja pacijenata javlja se glavobolja, rijetko osjećaj pritiska u prsnom košu. Potrebno je poznavati bolesti unutar obitelji i ukoliko nam roditelji boluju od povišenog tlaka treba ga češće provjeravati.

5. MIT: TLAK MI ČESTO VARIRA ZBOG ŽIVCIRANJA

Na regulaciju tlaka utječu naša emocionalna i psihička stanja odonosno podržaj vegetativnog živčanog sustava te je u tim situacijama normalan kratkotrajni porast tlaka te ne treba odmah uzimati dodatnu tabletu za tlak već se pokušati smiriti te onda izmjeriti tlak.

Izvor: VLM/Međimurske novine

Ne propustite: