NUTRIFIT.CRO Testovi (in)tolerancije na hranu

"Smatra se kako intolerancije nemaju direktan negativan utjecaj na opće zdravlje čovjeka, međutim svojim manifestacijama mogu narušiti kvalitetu života te time indirektno utjecati na psihološko i tjelesno zdravlje."

Ilustracija // Foto: Pixabay.com

Mislim kako skoro pa i ne postoji osoba koja nije u jednom trenutku svog života čula za testove intolerancije na hranu, testove nekoć vršene od strane pobornika pseudo i alternativne znanosti, dok se danas primjenjuju posvuda, od sumnjivih ordinacija pa sve do renomiranih privatnih kliničkih centara, a čak i zavoda za javno zdravstvo. Intuitivno, a vjerojatno i logički će na prvu, većina ljudi pomisliti: u redu, ako se takva testiranja izvode u relevantnim i sofisticiranim ustanovama gdje rade educirani ljudi nema razloga sumnjati u njihovu vjerodostojnost. Je li to baš tako?

Zapravo niti blizu istine, upravo suprotno. Izvrstan marketing uz nedovoljnu obrambenu intervenciju moralnih znanstvenih krugova i ukazivanje na njihovu nevjerodostojnost, rezultiralo je relativno visokim globalnim prihvaćanjem testova na intoleranciju hrane pri čemu su nažalost mnogi visokokvalificirani stručnjaci (doktori medicine, nutricionisti, dijetetičari, magistri farmacije…) uskočili u „bandwagon“, iskoristili situaciju i uvidjeli mogućnost lagane zarade. Premda ne sumnjam kako se mnogi od njih sami sebe uvjerili u učinkovitost takvih testova, jer kada čovjek sam sebe uvjeri u nešto lakše će to i prodati, zar ne?

Što je zapravo intolerancija na hranu?

Za razliku od alergijske reakcije koja označava pretjeranu reakciju imunološkog sustava na specifični protein iz hrane, intolerancije na hranu ne uključuju imunološki odgovor, a termin je najčešće upotrebljavan kao naziv za nepodnošljivost pojedine hrane. Smatra se kako intolerancije nemaju direktan negativan utjecaj na opće zdravlje čovjeka, međutim svojim manifestacijama mogu narušiti kvalitetu života te time indirektno utjecati na psihološko i tjelesno zdravlje.

Razlozi intolerancija mogu biti: 1) manjak probavnih (pr. intolerancija na laktozu) ili 2) transportnih enzima u organizmu (pr. intolerancija na fruktozu), 3) prisustvo biogenih amina s farmakološkim djelovanjem u hrani (pr. intolerancija na histamin) ili 4) još uvijek pomalo mistična i aktualna intolerancija na gluten. Simptomi intolerancija su razni, ali gotovo uvijek vezani za gastrointestinalni sustav, najčešće nadutost, podrigivanje, proljev, plinovi i sl. Upravo se u istima krije motivacija ka odlasku na testiranje i plaćanju visoke cijene pa čak i do nekoliko tisuća kuna.

Što je test intolerancije na hranu?

Najčešće krvni test kojim se mjeri odziv specifične frakcije antitijela, imunoglobulina gama, tzv. IgG ili točnije IgG4 koji predstavlja odgovor tijela na proteine iz pojedine hrane. Zagovarači takvih testova tvrde kako su povišeni IgG indikator nepodnošljivosti organizma prema pojedinim namirnicama te kako iste treba izbaciti iz prehrane čime će se ostvariti brojne koristi. Vratimo se na osnove imunologije. Razlikujemo 5 različitih tipova imunoglobulina, poznatijima pod nazivom antitijela, koja inače stvaraju plazma stanice i svako od njih ima specifičnu ulogu u imunološkom sustavu čovjeka, sustavu zaslužnom za obranu čovjeka od patogena i bolesti. Povišeni su IgE u krvnom testu zaista ozbiljna informacija o alergijskoj reakciji na određen proteine iz hrane.

Primjerice, izvadi se krv i ispostavi se kako su povišeni IgE na proteine kikirikija, tada je vrlo vjerojatno ta osoba alergična na kikiriki i takva metoda je znanstveno utemeljena te u tom slučaju konzumaciju kikirikija treba striktno izbjegavati. S druge je strane je mjerenje famoznih IgG poprilično nelogično, naime njihove povišene vrijednosti ne da nisu dokaz intolerancije prema hrani, već su dokaz o konzumaciji i toleranciji prema njoj.

Pojednostavljeno, što se češće konzumira neka namirnica to će vrijednosti IgG prema njoj biti više. Zbog toga se često ispostavi kako smo „intolerantni“ prema mlijeku, jajima, pšenici ne zato što zaista jesmo, već zato što se često konzumiraju, dok će s druge strane rezultati testova pokazati niske razine IgG prema namirnicama koje rijetko ili nikada ne konzumiramo. U isto vrijeme povišeni IgG imaju jednu korisnu ulogu, naime „brane“ tijelo od alergija jer vrlo vjerojatno blokiraju povišenje razina IgE, antitijela koja bi inače bila zaslužna za nepoželjnu i potencijalno po zdravlje opasnu alergijsku reakciju. Znači povišene IgG vrijednosti ne predstavljaju nikakav problem, već su samo fiziološka informacija o toleranciji prema učestaloj konzumaciji neke hrane.

Testovi intolerancije na hranu mogu biti opasni!

Neopravdano izbacivanje pojedinih namirnica, skupina hrane mogu biti opasne po zdravlje, izazvati deficit mikronutrijenata, nenamjeran nizak unos energije, a osobito su rizične u fazama razvoja djece kada krajnji rezultat može biti slabiji rast popraćen s malnutricijom, odnosno pothranjenošću. Štoviše, nepotrebno se ograničavanje u prehrani može negativno odraziti na psihološko stanje pojedinca pa čak biti i okidač prema razvoju poremećaja u prehrani poput anoreksije, bulimije te u današnje vrijeme aktualne ortoreksije.

Primjer: Dijete od 7 godina je otišlo na test intolerancije na hranu i ustanovilo se kako je „intolerantno“ na mlijeko i mliječne proizvode, iako u zbilji nije. Majka djeteta vjeruje testovima te odlučuje djetetu izbaciti u potpunosti tu skupinu namirnica koju je inače svakodnevno s guštom konzumirao. Kao posljedica toga dijete u sljedećim mjesecima ne uspijeva zadovoljavati svakodnevne potrebe na proteinima i kalciju te ne unosi dovoljno energije pri čemu više ne uživa u hrani kao prije. Takvih slučajeva je mnogo.

Zaključak

Kao mladi predstavnik jedne predivne i perspektivne struke nutricionizma, želim ukazati na problematiku prakticiranja testova na antitijela IgG uz potpuno pogrešnu interpretaciju koja ne samo da uzima klijentima veliki novac, nego je i potencijalno opasna po zdravlje istih.

Iako nadutost, „težak osjećaj u trbuhu“ i slično nisu rijetka pojava nakon konzumacije određene hrane, najčešće njihov uzrok nije striktna intolerancija, već na scenu stupaju zaista očekivani fiziološki procesi (pr. nakon konzumacije grahorica, mahunarki, kupusnjača…), a postoji i određena vjerojatnost za prisutnost jedne od upalnih crijevnih bolesti kao što je sindrom iritabilnog crijeva.

Stoga ako smatrate kako imate intoleranciju prema nekoj hrani kao prvi korak savjetujem odlazak kvalitetnom i dokazanom nutricionistu čije će Vam znanje zaista pomoći i odgonetnuti pravi uzrok Vaših gastrointestinalnih neugodnosti.

(Roko Marović)

_________________________________________________________________________

Naša su imena Roko Marović i Nikola Talan, prvostupnici smo nutricionizma te uskoro diplomirani magistri na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.

Nutrifit.cro naša je Facebook stranica, nastala kao dodatak na već postojeći Instagram profil Nutrifit_cro koji je aktivan od 2016. godine, a prati ga malo manje od 3000 ljudi.

Naša je misija educiranje javnosti o zdravom načinu življenja s naglaskom na

Roko Marović i Nikola Talan

promjenu prehrambenih navika uz promociju pravilne prehrane kroz prizmu nutricionizma.

Motivaciju pronalazimo u sve većem broju bolesti i zdravstvenih stanja povezanih s neprikladnim životnim navikama, nedovoljnoj edukaciji javnosti te u rastućem trendu prehrambenih mitova, laži i dezinformacija vezanih uz prehranu.

Svoj pristup temeljimo na znanju stečenom tijekom fakultetskog obrazovanja, svakodnevnom kritičkom preispitivanju nove znanstvene literature te iz iskustva u radu s klijentima.

 

Ne propustite: