Završava li era jeftinog novca?

Polagani rast referentnih kamatnih stopa u SAD-u najavljuje kraj ere jeftinog novca. U Hrvatskoj, kamatne stope će porasti najvjerojatnije tek 2018.

Čudne li civilizacijske tvorevine. Novac, ponekad jeftin, a ponekad skup. Akademici mu pridaju čak tri funkcije – sredstvo plaćanja, obračunska jedinica i skladište vrijednosti. Ako novac u svakodnevnom životu prvenstveno koristimo kao platežno sredstvo, zašto novac kao i svaka druga roba ima svoju cijenu ako to zapravo i nije?

Nakon izvorno američkog hipotekarnog kolapsa koji je rezultirao globalnom recesijom i pokosio malo hrvatsko gospodarstvo, započela je globalna era jeftinog novca koja će se pamtiti desetljećima, neupitno je. Novac je postao iznimno dostupan. Ukoliko je nešto dostupno, a ponekad i predostupno, gubi svoj sjaj, a posljedično i cijenu. U ovom slučaju – kamatnu stopu.

Godinama,  kao posljedica izrazito nepovoljnih gospodarskih kretanja, centralne banke diljem svijeta bile su prisiljene provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku kako bi se potaknula potrošnja građana i kompanija te gospodarstvo vratilo na put oporavka. Kolokvijalnim rječnikom, u gospodarstvo je bilo nužno ubrizgati enormne količine sviježeg kapitala od strane centralnih banaka kako bi novac postao dostupan. U pojedinim slučajevima i predostupan. Posljedično, kamatne stope su pale na povijesno niske grane. Svaki štediša neke od hrvatskih komercijalnih banaka poprilično je ogorčen jer u 2017. godini, kamatna stopa koju mu je banka željna ponuditi povijesno je niska. S druge strane, za prosječnog hrvatskog potrošača, ali i kompanije, krediti gotovo nikada nisu bili povoljniji što je iznimno dobra vijest jer cilj jeftinih kredita je jedan – povećati  potrošnju.

Udio osobne potrošnje građana kao komponente bruto domaćeg proizvoda na globalnoj razini kreće se oko 60 posto gdje se otprilike nalazi i Republika Hrvatska. Štoviše, po tom pitanju prednjačimo jer prosjek zemalja Eurozone iznosi nižih 55 posto. Sada, kada je evidentno da hrvatsko gospodarstvo raste natprosječnim stopama kao posljedica intenzivirane domaće potražnje, posebice osobne potrošnje i investicija, era jeftinog novca mora završiti. Opće je poznato da u Hrvatskoj, kretanja obično kasne za međunarodnim tržištima tako da će se prve prave promjene osjetiti tek u drugoj polovici 2017. ili početkom 2018. godine. 2017. godinu će obilježiti stagnacija kamatnih stopa dok će u 2018. najvjerojatnije početi rasti. Zašto? Snažniji gospodarski rast je prijekopotreban svakoj zemlji, ali na žalost, on ne dolazi bez svoje cijene. Posljedica nekontroliranog gospodarskog rasta i jeftinog novca je inflacija, duh kojeg se vrlo teško riješiti ukoliko ga se jednom pusti iz svjetiljke, a smatram da se nitko ne želi sjećati inflacije u Hrvatskoj ranih devedesetih godina.

Nerealno je za očekivati da ćemo se zaduživati po kamatnim stopama po kojima se zadužuje Njemačka i građani Njemačke. U svojoj osnovici, kamatna stopa predstavlja premiju rizika. Što lošiji dužnik, to je kamatna stopa veća. Da li su nam radna mjesta, državni proračun te kompanije sigurne kao i njemačke? Ni približno. Jasno, svatko tko posuđuje novac želi biti nagrađen za svoj rad, to jest, u ovom slučaju, kapital, tako da je apsolutno pogrešno optuživati banke u Hrvatskoj da rade nepošten posao. Štoviše, banke u Hrvatskoj trenutno su prepune novca, a to je ključan razlog povijesno niskih kamatnih stopa. Točno je, u Hrvatskoj novca gotovo nikada nije bilo više. Preplašeni gospodarskih sivilom i u nedostatku strukturnih reformi, godinama smo pospremali novac u banke te samim time kao i odgađanjem potrošnje nesvjesno kočili prijekopotreban gospodarski rast.

Nakon izrazito teške 2015. godine, nastavno na problematiku konverzije švicarskog franka, bankarski sektor u Hrvatskoj vraća se u zonu profitabilnosti. Samo za šest mjeseci 2016. godine, bruto dobit hrvatskih banaka iznosila je nemalih 3.5 milijardi kuna što je gotovo 150 posto više no u istom razdoblju 2015. godine. Uz optimistična očekivanja u pogledu gospodarskog rasta te viših kamatnih stopa, slijedi li nam ponovni procvat bankarstva u Hrvatskoj? Procvat u pravom smislu riječi možda i ne, ali rast, vrlo vjerojatno da.

Ne propustite: