Kašljete ili se gušite tijekom jela? Imate osjećaj da vam hrana zapinje u grlu ili da se nakon gutanja javlja promuklost? Takvi znakovi često se zanemaruju i pripisuju ‘starenju’ ili prolaznim smetnjama, no u stvarnosti mogu upućivati na disfagiju – poremećaj gutanja koji u Hrvatskoj ostaje nedovoljno istražen i prepoznat.
Disfagija, medicinski termin za otežano ili bolno gutanje hrane, tekućine ili čak vlastite sline, ozbiljan je problem koji može pogoditi ljude svih dobnih skupina. Najčešće se javlja kod starijih i kod pacijenata s neurološkim bolestima, no pojavljuje se i kao posljedica onkoloških i kirurških zahvata, terapija zračenjem ili nekih kroničnih stanja.
Posebno opasnim čini ga činjenica da simptomi dugo ostaju zanemareni, sve dok ne uzrokuju ozbiljne zdravstvene komplikacije poput pothranjenosti, dehidracije ili aspiracijske upale pluća.
Globalni podaci upozoravaju, Hrvatska bez sustavnih istraživanja
Prevalencija disfagije u Hrvatskoj zasad nije detaljno istražena, no svjetski podaci jasno pokazuju da se radi o čestom poremećaju. Učestalost kod pacijenata nakon moždanog udara kreće se od 18 do 81 posto, kod oboljelih od Parkinsonove bolesti između 52 i 82 posto, a kod Alzheimerove bolesti doseže i 84 posto. Takvi podaci govore da je problem široko rasprostranjen i snažno povezan s neurološkim oboljenjima.
U našoj zemlji provedeno je malo istraživanja, no jedno iz 2016. godine potvrdilo je da je disfagija značajna pojava među pacijentima s neurološkim bolestima. Nedostatak sustavnih podataka otežava procjenu stvarnog broja oboljelih i planiranje zdravstvenih politika. Stručnjaci pretpostavljaju da je prevalencija u Hrvatskoj slična globalnim pokazateljima, no velik broj slučajeva ostaje neprepoznat jer pacijenti ne prijavljuju simptome ili ih liječnici ne povežu odmah s poremećajem gutanja.
Malo dijagnoza, stvarna slika veća
Nedavni rezultati dodatno naglašavaju tu prazninu. Prema istraživanju koje su u prosincu 2024. proveli Ipsos i Fresenius Kabi, u kojem je sudjelovao 51 liječnik različitih specijalizacija, prosječan specijalist u Hrvatskoj dijagnosticira oko deset pacijenata s disfagijom u razdoblju od dvije godine. Unatoč tome što čak tri četvrtine liječnika provodi screening, mnogi slučajevi ostaju neotkriveni. Glavni su razlozi kasno prepoznavanje simptoma, odgađanje odlaska liječniku i činjenica da pacijenti svoje tegobe često smatraju bezazlenima.
Drugim riječima, dok statistike bilježe tek manji broj oboljelih, stvarna slika vjerojatno je višestruko veća. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost edukacije – kako medicinskih djelatnika, tako i javnosti.
Simptomi koje olako shvaćamo
Disfagija se može manifestirati na različite načine. Najčešći simptomi uključuju učestalo kašljanje i gušenje tijekom jela, osjećaj da se hrana ‘lijepi’ ili zapinje u grlu, bolno gutanje, promuklost nakon obroka te neobjašnjen gubitak tjelesne težine. Kod nekih pacijenata javlja se i pojačano slinjenje ili osjećaj da je proces gutanja naporan i zahtjeva svjesnu koncentraciju.
Takvi se simptomi lako zanemare. Često se pripisuju starijoj dobi ili ‘lošoj navici hranjenja’. No, upravo ti, naizgled sitni znakovi, mogu biti prvi pokazatelji ozbiljnog poremećaja. Njihovo ignoriranje nosi rizik od pothranjenosti, dehidracije i aspiracijske upale pluća, jedne od najopasnijih komplikacija disfagije.
Rizici za zdravlje i psihološko stanje
Posljedice nisu samo fizičke. Osobe s disfagijom često unose premalo hrane i tekućine, što dovodi do pada imuniteta, slabijeg cijeljenja rana i povećane učestalosti infekcija. U težim slučajevima, nedostatak hranjivih tvari i energije dovodi do iscrpljenosti i povećane smrtnosti. Posebno su ugroženi pacijenti nakon moždanog udara, kod kojih se disfagija pojavljuje u do 80 posto slučajeva.
No, jednako je važan i psihološki utjecaj. Strah od gušenja, sram zbog poteškoća pri jelu i osjećaj izolacije dovode do povlačenja iz društva. Obroci, koji bi trebali biti izvor zadovoljstva i zajedništva, postaju stresna situacija koju mnogi izbjegavaju. Time se disfagija pretvara u problem koji duboko narušava kvalitetu života.
Liječenje zahtijeva timski rad
Terapija disfagije uvijek zahtijeva multidisciplinarni pristup. U procesu sudjeluju logopedi, neurolozi, otorinolaringolozi, nutricionisti, medicinske sestre i fizioterapeuti. Ovisno o težini poremećaja, pacijentima se preporučuju vježbe gutanja, prilagodba položaja tijela tijekom jela, posebne tehnike disanja, a često i promjene u prehrani.
Prilagodba prehrane najčešće podrazumijeva usitnjavanje i pasiranje hrane, oblikovanje u kašastu konzistenciju te zgušnjavanje tekućina kako bi se smanjio rizik od gušenja. U težim slučajevima pribjegava se hranjenju putem sonde. Takav pristup omogućuje sigurniji unos nutrijenata i tekućine, čime se smanjuje rizik od pothranjenosti i dehidracije.
No, osim same terapije, ključna je i edukacija obitelji i njegovatelja. Oni moraju naučiti prepoznati simptome i prilagoditi prehranu kako bi pacijent mogao jesti sigurno i s osjećajem dostojanstva.
Edukacija kroz svakodnevne primjere
Budući da je disfagija i dalje slabo poznata široj javnosti, u hrvatskim bolnicama i domovima zdravlja nedavno su postavljeni edukativni plakati. Osmišljeni su tako da kroz jednostavne poruke iz svakodnevnog života potaknu ljude na razmišljanje. ”Baka više ne jede omiljenu juhu?“ ili ”Mama više s nama ne pije kavu?“ – pitanja su koja podsjećaju da male promjene u navikama mogu biti prvi znak ozbiljnog problema.
Cilj kampanje nije zastrašivanje, već osvještavanje. Gutanje je proces koji se obično podrazumijeva i kojemu rijetko pridajemo pažnju, sve dok ne nastanu poteškoće. Plakati poručuju da upravo ti sitni signali ne smiju ostati zanemareni, jer pravodobno prepoznavanje i odlazak liječniku mogu spriječiti razvoj teških komplikacija.
Hrvatska treba više istraživanja
Unatoč inicijativama, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska i dalje nema dovoljno istraživanja koja bi precizno pokazala koliko je disfagija raširena. Nedostatak podataka otežava planiranje zdravstvenih usluga i razvoj strategija za pomoć oboljelima. S obzirom na globalne brojke i iskustva liječnika, jasno je da problem postoji i da je veći nego što službene statistike pokazuju.
Za sustavno rješavanje problema nužno je razvijati nacionalne smjernice, provoditi screening u rizičnim skupinama te poticati edukaciju medicinskog osoblja i javnosti. Samo tako se može postići da pacijenti dobiju pravodobnu pomoć te da se smanji teret bolesti i komplikacija.
Pravodobna reakcija može spasiti život
Ako vi ili vaši bližnji osjećate poteškoće pri gutanju, česte epizode kašljanja ili gušenja tijekom jela, stručnjaci savjetuju da se ne čeka. Pravodobna reakcija i pregled kod liječnika presudni su za sprječavanje komplikacija i očuvanje zdravlja.
Više informacija o simptomima, uzrocima i mogućnostima pomoći dostupno je OVDJE.
Disfagija možda nije tema o kojoj se često govori, ali je zdravstveni problem koji se krije iza mnogih neobjašnjenih tegoba. Sustavna istraživanja, rana dijagnostika i edukacija mogu napraviti razliku – od sigurnijeg hranjenja do očuvanja zdravlja i dostojanstva onih koji se s ovim poremećajem bore.
Autor: Vedrana Larva
