Procjenjuje se da u Hrvatskoj između 10 i 12 posto odrasle populacije ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti, a gotovo 900 osoba umire godišnje zbog bubrežnog zatajenja, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Svjetskog dana bubrega, koji se obilježava drugog četvrtka u ožujku.
Kronična bubrežna bolest jedna je od onih zdravstvenih prijetnji koje se razvijaju gotovo neprimjetno. Bez jasnih simptoma u ranim fazama, često se otkriva tek kada je oštećenje bubrega već značajno. Upravo zbog takvog podmuklog tijeka stručnjaci je često nazivaju i ‘tihim ubojicom’.
Simptomi su u početku vrlo blagi ili potpuno izostaju. Umor, slabost ili blago oticanje nogu često se pripisuju drugim uzrocima, a tek u kasnijim fazama bolesti pojavljuju se izraženiji problemi poput zadržavanja tekućine u tijelu, mučnine, svrbeža kože ili poremećaja mokrenja.
Cilj je Svjetskog dana upozoriti javnost na važnost ranog otkrivanja bubrežne bolesti i pravodobne intervencije, koje mogu značajno utjecati na tijek bolesti i spriječiti njezine najteže posljedice.
Jedan od vodećih uzroka smrti
Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest pogađa oko 850 milijuna ljudi u svijetu, a analize međunarodnih zdravstvenih organizacija upozoravaju da bi do 2040. godine mogla postati peti vodeći uzrok smrti.
Slični trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj. Prema posljednjim dostupnim podacima o uzrocima smrti za 2023. godinu, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na osmom su mjestu, s ukupno 1665 umrlih osoba, od čega je 891 osoba umrla zbog bubrežnog zatajenja.
Kronična bubrežna bolest definira se kao poremećaj građe ili funkcije bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. Tijekom tog procesa bubrezi postupno gube sposobnost filtriranja krvi i uklanjanja otpadnih produkata metabolizma te viška tekućine iz organizma. Nakupljanje tih tvari u tijelu može dovesti do oštećenja drugih organa i sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u organizmu. Oni filtriraju krv, uklanjaju štetne tvari i višak tekućine, reguliraju razinu elektrolita te sudjeluju u kontroli krvnog tlaka. Osim toga, važni su za stvaranje aktivnog oblika vitamina D i poticanje proizvodnje crvenih krvnih stanica. Kada njihova funkcija počne slabjeti, posljedice se postupno odražavaju na cijeli organizam.
Najčešći uzroci kronične bubrežne bolesti povezani su s drugim kroničnim stanjima. Šećerna bolest i povišeni krvni tlak vodeći su čimbenici rizika, a značajnu ulogu imaju i srčano-žilne bolesti, pretilost te nasljedne bubrežne bolesti. U određenim slučajevima uzrok mogu biti i upalne bolesti bubrega. Bubrezi često stradavaju kao ‘kolateralna žrtva’ drugih poremećaja u organizmu, osobito metaboličkih i kardiovaskularnih.
Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili obiteljskom anamnezom bubrežnih bolesti stoga imaju veći rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti. Upravo se njima preporučuju redovite kontrole kod liječnika obiteljske medicine, pravilno uzimanje propisane terapije i pridržavanje zdravih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i krvni tlak održali unutar poželjnih vrijednosti.
Simptomi koje se ne smije zanemariti
U ranoj fazi nepravilna funkcija bubrega može se otkriti samo laboratorijskim pretragama krvi i urina. Takve analize mogu pokazati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina ili albumina u mokraći.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega ponekad imaju samo diskretne simptome. Primjerice, mogu češće mokriti tijekom noći jer bubrezi gube sposobnost koncentriranja mokraće. Zbog zadržavanja soli i vode u organizmu često se razvija i povišeni krvni tlak, koji može dodatno povećati rizik od srčanog udara ili zatajenja srca.
Kako bolest napreduje i toksične tvari se nakupljaju u krvi, mogu se pojaviti brojni neurološki i probavni simptomi – umor, smanjena koncentracija, mišićna slabost i grčevi, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, pothranjenost i svrbež kože.
Iako se oštećenje bubrega koje je već nastalo ne može potpuno izliječiti, njegovo napredovanje često se može znatno usporiti ako se bolest otkrije na vrijeme. Kontrola krvnog tlaka i šećerne bolesti, smanjenje tjelesne mase, prestanak pušenja i pravilna prehrana mogu imati velik utjecaj na očuvanje bubrežne funkcije.
Bolest otkriva osnovni laboratorijski nalaz
Rano otkrivanje bolesti zapravo je vrlo jednostavno jer se temelji na osnovnim laboratorijskim testovima – određivanju kreatinina u krvi, procjeni glomerularne filtracije (eGFR) te provjeri prisutnosti albumina u mokraći. Te pretrage mogu otkriti oštećenje bubrega i prije nego što se pojave prvi simptomi.
U posljednjih nekoliko godina razvijaju se i digitalni alati koji obiteljskim liječnicima pomažu u ranijem prepoznavanju rizičnih pacijenata analizom laboratorijskih nalaza i drugih zdravstvenih podataka. Takvi sustavi omogućuju pravodobno upućivanje bolesnika na dodatnu obradu i započinjanje liječenja.
Prevencija kronične bubrežne bolesti temelji se i na zdravim životnim navikama koje se često nazivaju ‘osam zlatnih pravila’ za očuvanje zdravlja bubrega. Ona uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolu krvnog tlaka i razine šećera u krvi, zdravu prehranu uz smanjen unos soli te održavanje zdrave tjelesne težine. Važno je i piti dovoljno tekućine, izbjegavati pušenje i boravak u zadimljenim prostorima te biti oprezan s nekontroliranim uzimanjem lijekova, osobito onih protiv bolova, koji mogu oštetiti bubrege ako se uzimaju bez liječničkog nadzora.
Oprez s lijekovima protiv bolova
Sve češće se upozorava i na rizike povezane s dugotrajnim uzimanjem lijekova protiv bolova, osobito iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) poput ibuprofena, diklofenaka ili naproksena. Iako se ti lijekovi široko koriste za ublažavanje bolova i često su dostupni bez recepta, njihova nekontrolirana ili dugotrajna uporaba može imati štetan učinak na bubrege zbog utjecaja na protok krvi.
Oni djeluju tako da blokiraju stvaranje prostaglandina – tvari koje u organizmu sudjeluju u regulaciji upale. Problem je što prostaglandini istodobno imaju važnu ulogu u održavanju normalnog protoka krvi kroz bubrežno tkivo. Kada se njihova proizvodnja smanji, može doći do smanjenog dotoka krvi u bubrege i postupnog oštećenja njihove funkcije.
Pregled znanstvenih studija objavljen u medicinskoj bazi PubMed Central pokazuje da je dugotrajna uporaba nesteroidnih protuupalnih lijekova povezana s različitim oblicima bubrežnog oštećenja, uključujući akutno oštećenje bubrega, intersticijski nefritis te razvoj ili pogoršanje kronične bubrežne bolesti. Rizik je osobito izražen kod osoba koje te lijekove uzimaju često ili u većim dozama.
Poseban problem predstavlja i tzv. ‘triple whammy’ efekt – kombinacija tri skupine lijekova: nesteroidnih protuupalnih lijekova, diuretika i lijekova za snižavanje krvnog tlaka iz skupine ACE-inhibitora ili blokatora angiotenzinskih receptora. Kada se ti lijekovi uzimaju zajedno, mogu značajno smanjiti protok krvi kroz bubrege i povećati rizik od akutnog zatajenja bubrega.
Najveći rizik imaju starije osobe te bolesnici s povišenim krvnim tlakom, dijabetesom ili postojećom bubrežnom bolešću. Upravo kod tih skupina i kratkotrajna primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova može dovesti do pogoršanja bubrežne funkcije.
Autor: Vedrana Larva
