Subota, 2. prosinca 2023.

Koprivnica je druga u Hrvatskoj po odvojenom prikupljanju otpada, a tendencija rasta se nastavlja

Važna komponenta uspješnog gospodarenja otpadom je i edukacija. Komunalac Koprivnica ulaže mnogo napora, vremena i ostalih sredstava u educiranje građana o pravilnom odvajanju otpada

- Advertisement -

Koprivnica je jedan od četiri hrvatska grada koji su u 2022. godini imali stopu od najmanje 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, čime je zadovoljena direktiva Europske unije. Ostala tri grada su Prelog, Krk i Osijek.

Hrvatska se pred EU obvezala da će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, no na kraju prošle godine stigla je tek do stope od 46 posto. Prema podacima koje je objavio portal Gradonačelnik.hr, riječ je o velikom zaostatku, jer smo na kraju 2022. godine trebali biti već na stopi od 60 posto odvojeno prikupljenog otpada.

Prema podacima iz Izvješća o komunalnom otpadu koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 tona komunalnog otpada, najviše od 1995. godine kad je krenulo praćenje podataka o komunalnom otpadu. U odnosu na 2021. godinu to je povećanje od 4 %, a taj rast u Ministarstvu objašnjavaju povećanim turističkim prometom zbog kojeg je nastalo više od 181 tone otpada, što je također rekordna količina.

- Advertisement -
Reciklažno dvorište za građevinski otpad // Foto: Komunalac Koprivnica

Program gospodarenja otpadom

Građani Koprivnice i prigradskih naselja u 2022. godini odvojili su i za recikliranje i neki od oblika ponovne upotrebe pripremili 61 posto ukupne količine otpada kojeg su proizveli.
Svake godine postotak raste, primjerice, 2021. godine taj je postotak bio 55,2 posto. Velik je to napredak uzimajući u obzir da je već visok postotak teže dodatno podići od onih jedinica lokalne samouprave koje su tek počele s odvojenim prikupljanjem ili one koje tek uvode odvojeno prikupljanje za pojedine frakcije.

”I dalje smo na čvrstom drugom mjestu gradova u cijeloj Republici Hrvatskoj prema omjeru odloženog i za ponovnu uporabu pripremljenog otpada, a tendencija rasta nastavlja se i u 2023. godini. To što je Koprivnica na visokom drugom mjestu po stopi odvojeno prikupljenog otpada i što je unaprijed ispunjena europska norma, svakako uključuje kvalitetno planiran i realiziran program gospodarenja otpadom kojeg u sinergiji provode Gradsko komunalno poduzeće Komunalac i građani koji disciplinirano odvajaju i odlažu otpad”, ističu u Komunalcu Koprivnica.

Jedan od zelenih otoka u Koprivnici // Foto: Komunalac Koprivnica

Brojne edukativne aktivnosti zadnjih nekoliko godina, pristupačne cijene javne usluge, kao i raspored odvoza otpada daju vidljive rezultate. Naravno, one jedinice lokalne samouprave, među kojima je i Koprivnica, koje su vrlo rano počele s razmišljanjem i uvođenjem odvojenog prikupljanja, danas imaju daleko manje brige nego one koje su na početku.

Najmodernija kompostana

- Advertisement -

Prema direktivama Europske unije, od 2024. godine uvodi se i obveza sakupljanja biorazgradivog otpada od kućanstava. I dok većina jedinica lokalne samouprave tek uvodi neke od modela sakupljanja biootpada ili tek razmišlja o tome, Koprivnica je ovu praksu uvela već 2011. godine otvaranjem kompostišta, a 2021. najmodernije kompostane u Herešinu koja u potpunosti zadovoljava potrebe i rješava pitanje biorazgradivog otpada, i to ne samo u smislu zbrinjavanja i ukidanja statusa otpada, nego i sakupljanja budući da se takav otpad na kućnom pragu sakuplja već 12 godina, a građani imaju na raspolaganju svu potrebnu infrastrukturu, i to besplatno.

Kompostana Herešin // Foto: Komunalac Koprivnica

Isti model primjenjuje se i na ostali kućni otpad. Cijena koju građani plaćaju za sakupljanje, obradu i zbrinjavanje odnosi se samo na miješani komunalni otpad, dok je sakupljanje i zbrinjavanje svih ostalih vrsta otpada za građane besplatno.

Svako koprivničko kućanstvo na korištenje je dobilo četiri spremnika, dok višestambene jedinice imaju veće zajedničke spremnike – za MKO, papir, plastiku i biorazgradivi otpad. MKO se odvoz svakih 14 dana, plastika dva puta mjesečno, papir jednom mjesečno, a biorazgradivi otpad tri puta mjesečno.

Jednom godišnje odvozi se i glomazni otpad s kućnog praga koji se nakon sakupljanja sortira te se iz njega izdvajaju korisne frakcije, odnosno one koje se mogu reciklirati ili oporabiti.

Zeleni otoci i reciklažna dvorišta

Na 62 lokacije u gradu i prigradskim naseljima postavljeni su zeleni otoci s ukupno 66 spremnika za papir, 60 spremnika za plastiku, 51 spremnikom za metal i 53 spremnika za staklo. Uz to kod zelenog otoka kod Komunalca i kod groblja nalaze se spremnici za tekstil, a četiri zelena otoka imaju i spremnike za otpadno jestivo ulje.

Mobilno reciklažno dvorište građani mogu koristiti u blizini mjesta stanovanja jer je ono u sedam prigradskih naselja i u kvartu Vinica postavljeno po četiri puta godišnje, a služi za zbrinjavanje više vrsta otpada, u manjim količinama.

Reciklažno dvorište u Herešinu // Foto: Komunalac Koprivnica

Koprivnica ima i dva stacionarna reciklažna dvorišta. Ono u Poslovnoj zoni Dravska radi od 2014. godine, a od 2020. godine za građane je otvoreno novo Reciklažno dvorište Herešin u kojem se besplatno može zbrinuti gotovo sav otpad koji jedno kućanstvo može proizvesti, odnosno 50 vrsta različitog reciklabilnog. Popis svih vrsta otpada može se pronaći na internetskim stranicama Komunalca, između ostalog tekstil, papir, staklo, EE otpad, otpadna ulja, opasni (problematični) otpad, glomazni otpad, akumulatori te otpadne gume.

Uz već spomenutu Kompostanu Herešin koja prihvaća sav biorazgradivi otpad proizveden u Koprivnici, a koji se kompostira i pretvara u kompost prve klase DomKo, nalazi se i Reciklažno dvorište za građevinski otpad. I usluga zbrinjavanja građevinskog otpada (do jedne autoprikolice mjesečno) za građane je besplatna, dok pravne osobe plaćaju naknadu. Popis materijala koji se smatraju građevinskim otpadom također se može naći na internetskim stranicama Komunalca.

Mirko Reciklirko i Mirka Kompostirka

Važna komponenta uspješnog gospodarenja otpadom je i edukacija. Komunalac Koprivnica ulaže mnogo napora, vremena i ostalih sredstava u educiranje građana o pravilnom odvajanju otpada. Posebno je to važno prilikom uvođenja odvojenog prikupljanja novih frakcija, a najveći fokus kontinuirano je usmjeren prema djeci – polaznicima vrtića i osnovnoškolcima s kojima se provode brojne edukativne, ali i zabavne aktivnosti uz maskote i zaštitne znakove Komunalca – Mirka Reciklirka i Mirku Kompostirku.

Mirko Reciklirko i Mirka Kompostirka s koprivničkim vrtićarcima
Mirko Reciklirko i Mirka Kompostirka s koprivničkim vrtićarcima // Foto: GKP Komunalac

Stopa prikupljanja otpada dodatno je povećana nabavom novih komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Projekt je vrijedan 2,6 milijuna kuna, od čega je Komunalac ostvario 1,4 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava, što je ujedno i najviši mogući iznos sufinanciranja ukupno utvrđene vrijednosti prihvatljivih izdataka projekta. Komunalna vozila za odvojeno prikupljanje otpada koriste se za odvoz papira, plastike i biorazgradivog s kućnog praga na području Grada Koprivnice i svih osam općina uključenih u uslužno područje Komunalca.

Uz spomenuto, do 1. srpnja 2021. godine Komunalac Koprivnica podijelio je 8.500 žutih spremnika za odvojeno prikupljanje plastike na kućnom pragu, nakon što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao suglasnost za podjelu. Svim građanima koji stanuju u kući u Koprivnici i svim prigradskim naseljima žuti spremnik zaposlenici Komunalca su ostavili na kućnoj adresi.

Svi spremnici su čipirani, a praznit će se prema redovnom rasporedu odvoza plastike. Uz spremnike u koje nije potrebno stavljati žute vreće, plastiku je i dalje moguće odložiti u žute vreće u slučaju viška plastičnog otpada.

Podjela žutih spremnika za plasitku // Foto: Komunalac Koprivnica

Prelog i Koprivnica jedini ostvarili cilj

Kako navodi Gradonačelnik.hr, Prelog drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti i 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Krk je ostvario stopu od 54,4 posto, a Osijek ima stopu od 51,2 posto.

Ludbreg je blizu s 48,6 posto odvojeno prikupljenog otpada, Čakovec je na 48,3 posto, Mali Lošinj na 47,7 posto. Među 10 najuspješnijih gradova u hrvatskoj su i Buzet (47,6 posto), Križevci (47,2 posto) te Supetar (46,6 posto).

Više od 40 posto odvojeno prikupljenog otpada imaju još samo Varaždin (46,3 posto), Labin (44,9 posto), Cres (42,4 posto) i Slavonski Brod (40,8 posto).

Sakupljanje glomaznog otpada // Foto: Komunalac Koprivnica

*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za zaštitu okoliša’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

- Advertisement -

Najnovije objave

Vezane vijesti