U noći sa subote, 25. listopada, na nedjelju, 26. listopada 2025. godine, počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke na satovima tada se pomiču jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.
Oni koji vole duže spavati doći će tako ponovno na svoje. Na svoje će doći i partijaneri jer će im se zabava produžiti. Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima.
Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku 2026. godine, kada će ponovno započeti ljetno računanje vremena.
Ova promjena donosi i određene prilagodbe u svakodnevici – dani će biti kraći, a mrak će padati ranije. Vozačima se preporučuje veći oprez u prometu, osobito u jutarnjim i večernjim satima kada je vidljivost smanjena, dok se pješacima i biciklistima savjetuje nošenje svjetleće i reflektirajuće opreme.
Vozači od 1. studenoga pa do 31. ožujka 2026. godine moraju obavezno danju upaliti dnevna/kratka svjetla pri vožnji automobila.
“Vozači mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu. Također, podsjećamo da i vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća te u slučaju smanjene vidljivosti na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.
U slučaju nepoštivanja iznesenih zakonskih odredbi, vozač će biti kažnjen novčanom kaznom”, priopćili su iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Podsjećamo i da se prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja obračun električne energije za korisnike dvotarifnog brojila.
“Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati”, priopćili su iz HEP-a.
Potaknut voljom građana, Europski parlament je u ožujku 2019. godine velikom većinom izglasao prijedlog da se sezonsko pomicanje kazaljki na satu ukine do 2021. godine. Međutim, entuzijazam je ubrzo splasnuo. Konačna odluka zapela je u Vijeću Europske unije, gdje se države članice jednostavno nisu mogle dogovoriti oko ključnog pitanja: hoćemo li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena?
Upravo je nemogućnost odabira između trajnog ljetnog i trajnog zimskog vremena zaustavila cijeli proces. Obje opcije imaju svoje prednosti i mane.
Trajno ljetno vrijeme zvuči primamljivo zbog dužih i svjetlijih večeri tijekom cijele godine, što pogoduje vanjskim aktivnostima i turizmu. Međutim, to bi značilo izrazito mračna zimska jutra. U Hrvatskoj bi, primjerice, sunce u prosincu izlazilo tek oko 8.30 sati, što bi predstavljalo problem za odlazak djece u školu i početak radnog dana. Eksperiment koji su Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo proveli od 1969. do 1971. godine, kada su zadržali ljetno vrijeme, pokazao se vrlo nepopularnim upravo zbog tamnih zimskih jutara.
Trajno zimsko (standardno) vrijeme stručnjaci za spavanje smatraju zdravijom opcijom jer je usklađenije s prirodnim izlaskom sunca i našim biološkim ritmom. Jutarnje svjetlo ključno je za regulaciju ciklusa spavanja i budnosti. Nedostatak je, naravno, raniji zalazak sunca tijekom ljeta, piše Net.hr.
