Otvarajući današnju, 276. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković još je jednom svima zaželio sve najbolje u 2024.
“Siguran sam da ćemo svi s vjerom i optimizmom nastaviti raditi zajedničkim snagama za boljitak Hrvatske i u ovoj godini, a kao i do sada pripravni smo unatoč svim kriznim okolnosti raditi maksimalno da podignemo životni standard svih naših građana i svih naših obitelji i da očuvamo socijalnu koheziju”, poručio je premijer Plenković.
Pritom, dodao je, Vlada će raditi i na jačanju hrvatskog međunarodnog položaja te štiti nacionalne interese i provoditi politiku modernog suverenizma u ostvarivanju svih strateških prioriteta.
Osvrnuo se potom na zakone koji su stupili na snagu s 1. siječnja.
‘Brojni zakoni koji su stupili na snagu 1. siječnja pridonose rastu standarda svih naših građana’
Izdvojio je paket poreznih izmjena, od devet zakona, čija je ključna poruka to da će na temelju njega rasti plaće svim građanima.
Podcrtao je pritom aspekt jačanja fiskalne autonomije općina, gradova i županija, koji su omogućile ove zakonske izmjene. Tako, dodao je, i one mogu svojim odlukama i preuzimanjem odgovornosti pridonijeti manjem oporezivanju rada pa time i većim plaćama svojih stanovnika.
Od 1. siječnja ove godine minimalna plaća povećana je na 840 eura bruto, kazao je premijer podsjetivši da je na početku prvog mandata njegove Vlade, 2016. godine, ona iznosila 414 eura bruto.
To je povećanje od 103 posto, kazao je, a ovim zadnjim povećanjem od čak 20 posto daje se potpora onima s najnižim primanjima.
Stupa na snagu i Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je izrazito važan za osobe s invaliditetom, a pojednostavljuje proces vještačenja, objedinjuje četiri naknade te ih značajno povećava, pogotovo za one koji imaju najviši stupanj invaliditeta, a to je oko 150 tisuća ljudi.
Povećava se i nacionalna naknada za starije osobe koja će od sada biti 150 eura.
‘U potpunosti prelazimo na 16 radnih nedjelja godišnje, čime je ispunjeno još jedno naše predizborno obećanje’
Zakon o trgovini ulazi u svoju punu primjenu, naveo je premijer Plenković, pa se u potpunosti prelazi na režim od samo 16 radnih nedjelja godišnje.
Time je, kazao je premijer, ispunjeno još jedno predizborno obećanja, a pomoći će u uspostavljanju ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, osobito radnika u trgovini.
Zbog održivosti mirovinskog sustava, većih prinosa mirovinskih fondova i većih mirovina promijenjena su četiri zakona.
Povećavaju se invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide te je u potpunosti ukinuto smanjenje od 10 posto na mirovine, koje su donosile ranije Vlade u nekim ranijim kriznim okolnostima.
Zakonom o doplatku za djecu udvostručen je i broj obitelji i broj djece koja su korisnici doplatka za djecu. Za taj je zakon izdvojeno 90 milijuna eura više nego do sada pa godišnje izdvajanje ukupno iznosi oko 260 milijuna eura.
Povijesna reforma sustava plaća u državnoj i javnoj službi
Stupile su na snagu i izmjene zakona koje omogućavaju prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine, što je preduvjet uspješnog iskorištavanja oko 2 milijarde eura za obrazovanje, osobito obrazovnu infrastrukturu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Podignuta je i minimalna studentska satnica te sada iznosi 5,25 eura.
Osiguran je i kvalitetniji okvir za održivost hrvatskoga turizma novim Zakonom o turizmu.
Na snagu je stupio i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, u cilju boljeg upravljanja državnom imovinom i daljnje decentralizacije.
Stvoren je i novi zakonski okvir za plaće u javnoj i državnoj službi, a premijer je istaknuo da se radi o povijesnoj reformi. U iduća dva mjeseca, dodao je, slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu početkom ožujka.
Nakon stupanja na snagu ranije spomenute porezne reforme i inicijalnog dizanja plaća u 2024. za 240 tisuća zaposlenika u državnoj i javnoj službi, doći će i do novog povećanja plaća s plaćom za ožujak.
Društveni optimizam ključan je za jedno od temeljnih pitanja opstanka Hrvatske – demografsku revitalizaciju
Što se tiče rasta BDP-a, premijer je kazao da je trenutna procjena da će on biti 2,8 posto, iako neke financijske institucije procjenjuju da bi on mogao biti i veći.
“Nastojat ćemo i dalje stvarati preduvjete i za rast plaća i mirovina i socijalnih naknada, kao i ulaganja te daljnju realizaciju brojnih kapitalnih infrastrukturnih projekata”, poručio je premijer Plenković dodajući kako se, uz veliki projekt obnove Zagreba i Banovine, u Hrvatskoj ogromna sredstva ulažu u ravnomjeran regionalni razvoj.
Vlada će svojim aktivnostima, dodao je premijer, učiniti daljnje korake u izgradnji što pozitivnijeg društvenog ozračja jer je društveni optimizam ključan i za jedno od temeljnih pitanja opstanka Hrvatske, a to je demografska revitalizacija.
“Društvo koje je uključivo, tolerantno i solidarno, koje jača neovisnost institucija i daljnju borbu protiv korupcije”, poručio je premijer Plenković.
Osvrt na druge aktualne teme predsjednik Vlade započeo je osudom intenzivnih zračnih napada Rusije na Ukrajinu te kontinuiranog kršenja međunarodnog prava od strane Rusije.
“Ovi napadi na civilnu infrastrukturu dodatno osnažuju našu kontinuiranu potporu Ukrajini u borbi protiv ruske agresije”, poručio je.
Proces obnove je ubrzan i strukturiran, a za njega je osigurano 3,3 milijarde eura
Krajem prošloga tjedna obilježena je 3. obljetnica razornog potresa koji je pogodio Banovinu, a tom je prigodom premijer Plenković posjetio Petrinju, a nekoliko dana prije toga i Glinu i Sisak.
U Petrinji su toga dana dodijeljeni ugovori vlasnicima stanova u 8 zgrada za 128 stanova, potpuno i najmodernije opremljenih.
Ukupno se gradi takvih 20 višestambenih zgrada u prvoj fazi, dodao je premijer, a onda slijedi izgradnja još 36 zgrada, financiranih iz državnoga proračuna, od čega će čak 20 biti u Sisku.
Ukupna vrijednost svih projekata koje je premijer obišao u Petrinji prošloga petka, a tu je i zgrada Suda u Sisku – ispostava Petrinja, Dom zdravlja, naselje montažnih kuća i tako dalje, 44 milijuna eura.
“Proces obnove je ubrzan i strukturiran, s kvalitetnom zakonskom podlogom i maksimalnim angažmanom svih aktera, od lokalne razine do Vlade”, istaknuo je uz zahvalu svim izvođačima.
Podsjetio je da je do sada ukupno apsorbirano 2,2 milijarde eura za obnovu Zagreba i okolnih županije te Banovine, a sve skupa osigurano je 3,3 milijarde eura.
Od toga je 2,5 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Operativnog programa Konkretnost i kohezija te 800 milijuna eura iz državnog proračuna i drugih međunarodnih izvora.
Ukupno je obnovljeno 11.147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javna zgrada i infrastruktura.
Trenutno je u Zagrebu i na Banovini otvoreno 1.431 gradilište, a u postupku ih je još 1.373, dodao je.
Naglasio je da se cijeli proces protupotresne konstrukcijske obnove obavlja prema najvišim suvremenim standardima koji su podrazumijevali nešto skuplji i dulji postupak, ali dugoročno sigurniji i isplativiji.
‘Cijena goriva i dalje bitno niža zahvaljujući mjerama Vlade’
Nastavlja se, kazao je premijer, i s olakšanjem troškova života građana na Banovini, od subvencija za toplinsku i električnu energiju, besplatnog prijevoza vlakom i autocestom, do otpisivanja potraživanja pristojbi, subvencioniranja režijskih troškova i najamnina trajnog i privremenog smještaja.
Osvrnuo se i na Vladinu politiku priuštivih cijena energenata, podsjetivši da je Vlada prvog radnoga dana u ovoj godini već održala telefonsku sjednicu, a iako je došlo do neznatnog poskupljenja benzina i dizela, cijena goriva je zahvaljujući mjerama Vlade i dalje bitno niža nego što bi to bila bez njih.
“Nastavit ćemo osiguravati temeljni preduvjet za daljnje smanjivanje inflacije, a to je priuštiva cijena energenata koja znatno utječe na manji rast cijena u bilo kojem drugom segmentu gospodarstva”, istaknuo je.
U 2023. Hrvatska među top 20 turističkih svjetskih destinacija, s više od 20 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja
Što se tiče turizma, premijer je naveo kako podaci iz sustava e-Visitor pokazali da je u Hrvatskoj u 2023. godini, koja je bila među top 20 destinacija svijeta, ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja.
To je u odnosu na 2022., dodao je, porast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima.
Naveo je i da je samo tijekom prosinca prošle godine ostvareno preko 394 tisuće dolazaka i 938 tisuća noćenja, odnosno 17 posto više dolazaka i 10 posto više noćenja nego u prosincu 2022.
Na novogodišnju noć je u Hrvatskoj bilo 90 tisuća gostiju, što je 12 posto više nego lani.
Posebno su važni, dodao je, podaci Hrvatske narodne banke o prihodima od stranih turista u trećem tromjesečju 2023. koji su iznosili 9 milijardi i 123 milijuna eura, što je rast od 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.
U djelatnostima pružanja usluge smještaja, pripreme, usluživanja hrane i pića, djelatnostima putničkih agencija i organizatora putovanja u 2023. godini fiskalizirano je računa u vrijednosti 6 milijardi i 55 milijuna eura te je izdano 410 milijuna računa, odnosno 6 posto više nego prošle godine.
Dubrovnik i Zagreb od danas domaćini Europskog vaterpolskog prvenstva
Hrvatska je od danas, najavio je premijer, domaćin još jednog velikog sportskog natjecanja – 36. Europskog prvenstva u vaterpolu, drugog zaredom u Hrvatskoj, nakon Splita 2022.
Kako je Izrael odustao od domaćinstva, pojasnio je, Hrvatska ga je preuzela u vrlo kratkom roku, a Vlada je snažno pomogla Hrvatski vaterpolski savez s dva milijuna eura kako bi se ova manifestacija u jednom od hrvatskih najtrofejnijih momčadskih sportova mogla održati.
Ove godine domaćini su, dodao je, Dubrovnik i Zagreb, a vaterpolskoj reprezentaciji zaželio je kvalitetan turnir i odličnu igru.
Najavio je da će sutra u Parizu, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, sudjelovati na komemoraciji za bivšeg predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa.
Podsjetio je da je riječ o jednom od najznamenitijih i najvažnijih predsjednika Europske komisije u povijesti te institucije, koju je tu dužnost obnašao od 1985. do 1995.
Njegov mandat obilježili su, naveo je premijer, početak Schengenskog prostora, proširenje na Španjolsku i Portugal, Jedinstveni europski akt, Erasmus, reforma europske poljoprivredne politike, ugovor iz Maastrichta, dovršetak priprema za uvođenje eura te potpuno uspostavljanje jedinstvenog tržišta s četiri temeljne slobode kretanja.
