Nedjelja, 2. listopada 2022.

Pod sloganom ‘Naš planet, naše zdravlje’ danas obilježavamo Svjetski dan zdravlja

Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta

Preporučujemo

Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore obilježava se od 1950. godine.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom ‘Naš planet, naše zdravlje’ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi.

Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta.

Naše političke, društvene i komercijalne odluke pokreću globalnu krizu. Onečišćeni zrak koji udiše preko 90 posto ljudi, globalno zagrijavanje i poplave pogoduju razvoju zaraznih bolesti. Neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta.

Proizvodnja i konzumacija duhana doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova, a svojom bionerazgradivošću utječe na vodene ekosustave. Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i ne-ekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju kako se aktivnosti vezane uz ovogodišnju temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine. Koliko brinemo o našem okolišu, toliko brinemo o našem zdravlju.

Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, nužni su između ostalog i kvalitetni podaci. Zbog potrebe unapređenja podataka o pobolu stanovništva Hrvatski zavod za javno zdravstvo se uključio u EU projekt Morbidity Statistics.

Cilj projekta je utvrditi pojavnost određenih stanja i bolesti, zadanih od strane Europske komisije. Uz Hrvatsku, u projektu su sudjelovale Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska.

Rezultate projekta HZJZ je objavio u publikaciji Morbidity Statistics – podaci za Hrvatsku koja se povodom Svjetskog dana zdravlja prvi puta javno prezentira:

  • Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije dok je taj udio znatno veći kod starije populacije: kod osam od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza
  • Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno opterećenje za stariju populaciju: 1 od 10 osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti
  • Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku zastupljenosti šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10 posto ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina

Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javno-zdravstvenih problema u Hrvatskoj temeljem broja oboljelih osoba, a ne samo, kao što je do sada bilo, korištenja zdravstvene zaštite. To predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici, priopćili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Cijela publikacija te više o projektu može se pronaći OVDJE.

- Advertisement -

Najnovije objave