Svaka deseta osoba u Hrvatskoj boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) – posljedice izloženosti zagađenom zraku i duhanskom dimu nekad se, kroz bolest, manifestiraju tek kod starijih ljudi, no stručnjaci upozoravaju da je prevencija najučinkovitija kad počne već u vrtiću.
U povodu Svjetskog dana KOPB-a koji se obilježava treće srijede u studenome, bolesti koja se većinom dijagnosticira u uznapredovaloj fazi, stručnjaci su na panel diskusiji istaknuli važnost rane dijagnoze i intervencija te zdravlja pluća od najranije životne dobi.
“Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a, pri čemu je zaduha u naporu najraniji simptom bolesti. Oboljeli su uglavnom osobe starije životne dobi, pušači i bivši pušači koji obično osim KOPB-a imaju i neke druge kronične bolesti te simptome KOPB-a shvaćaju kao nešto normalno za njihovu životnu dob i stanje”, upozorila je pročelnica Zavoda za respiracijske infekcije Andrea Vukić Dugac.
Specijalistica pedijatrijske pulmologije Željka Vlašić Lončarić istaknula je problem respiratornih infekcija u dječjoj dobi kao jedan od ključnih čimbenika koji stvaraju podlogu za razvoj KOPB-a u kasnijem životnom razdoblju.
Pušenje još uvijek jedan od najrizičnijih čimbenika za razvoj KOPB-a
“KOPB se često smatra bolešću pušača, no rizični faktori za razvoj ove kronične bolesti su i respiratorne infekcije u dječjoj dobi, izloženost duhanskom dimu i zagađenom zraku, ali i astma. Prevencija, na koju kao roditelji možemo utjecati, stoga ima važnu ulogu u smanjenju učestalosti KOPB-a”, navela je.
Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, pridonosi razvoju KOPB-a, a uz globalno zatopljenje, značajno povećava i rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti, istaknula je pulmologinja Jelena Ostojić iz Klinike za plućne bolesti “Jordanovac”.
“U trećini slučajeva KOPB-a riječ je o nepušačima izloženima zagađenom zraku koji ujedno i povećava rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti. Jugoistočna Europa ima lošu kvalitetu zraka i sve mjere koje ćemo poduzeti protiv onečišćenja zraka kako na lokalnoj, tako i na državnoj i svjetskoj razini utjecat će i na mortalitet ali i učestalost KOPB-a”, dodala je.
Na panelu je također istaknuto da je pušenje još uvijek jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za razvoj KOPB-a.
U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, a kao jedan od najznačajnijih oblika podrške u prestanku pušenja istaknute su ‘Škole nepušenja’, koje su ponovno počele s radom nakon covid-19 pandemije.
Između ostalog, sudionici panela naglasili su važnost redovitog cijepljenja s obzirom na to da se oboljeli od KOPB-a ubrajaju u rizične skupine građana kod kojih pneumokok, gripa ili covid uzrokuju dodatna pogoršanja osnovne bolesti i povećan rizik za hospitalizaciju i smrtne ishode.
