Petak, 2. svibnja 2025.

VIRJE Svečano otkrivanje spomen-ploče u čast kanonika Stjepana Korolije

Povodom 200. obljetnice smrti Stjepana Korolije

- Oglas -

U nedjelju će na zgradi Muzeja Podravine u Virju biti postavljena i svečano otkrivena spomen-ploča u čast znamenitog zagrebačkog kanonika, rektora sjemeništa, profesora teologije, dramaturga, reformatora hrvatskog pravopisa i prevoditelja Novog zavjeta na hrvatski jezik Stjepana Korolije.

Spomen-ploču postavljaju Općina Virje, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmajski stol u Križevcima i Župa svetog biskupa Martina iz Virja, a povodom 200. obljetnice smrti Stjepana Korolije.

Svečano otkrivanje održat će se poslije mise koja će biti služena u župnoj crkvi svetog Martina u Virju u 19 sati.

- Oglas -

“Na svetoj misi bit će prilika za prisjećanje na ovog znamenitog svećenika, a poslije će se svi moći uputiti prema zgradi Muzeja Podravine gdje će biti otkrivena spomen-ploča”, poručili su organizatori.

STJEPAN KOROLIJA

Stjepan Korolija rođen je u Virju 15. prosinca 1760. godine u obitelji Đure i Ane Korolija rođ. Đurišević.

Školovao se u Varaždinu i Beču gdje se tijekom studija isticao svojom izvrsnošću. Ondje je slušao i polagao matematiku, metafiziku, etiku, aritmetiku, algebru i teologiju. Vrativši se u Zagreb zaređen je za svećenika 1785. godine i nastavio je studirati jezike i teologiju iz koje je stekao doktorat.

Zagrebačkim je kanonikom postao 1807. godine. Predavao je kao profesor na sjemeništu u Zagrebu čiji je bio ravnatelj (rektor) od 1808. do 1825., a ondje se istaknuo i adaptacijom drama prevedenih s njemačkog jezika za sjemenišno kazalište čime je dao doprinos ranom razvoju hrvatske dramaturgije i književnosti.

- Oglas -

Bio je savjetnik zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca za jezična i književna pitanja, odnosno za reformu pravopisa. Ujedno bio je član tzv. ‘Biblijskog društva’ okupljenog oko Vrhovca koje je radilo na prijevodu Novoga zavjeta na hrvatski jezik. Štoviše, kanonika Stjepana Koroliju smatra se autorom prijevoda Biblije na horvatski, odnosno kajkavski jezik.

Zbog vrijednog prevoditeljskog i spisateljskog rada na hrvatskom jezikom opravdano ga se smatra jednim od začetnika hrvatskog narodnog preporoda.

Umro je u Zagrebu 4. svibnja 1825.

Foto: Krešo Puklavec

Oglas

Najnovije objave

Vezane vijesti