Vijest o tome da je projekt rekonstrukcije nekadašnje zgrade pekare u novu Gradsku knjižnicu i čitaonicu Mladen Kerstner odobren za europsko sufinanciranje za mnoge Ludbrežane nije samo informacija o velikom infrastrukturnom zahvatu. Ona budi sjećanja. Na djetinjstvo, na mladost, na tišinu u kojoj se učilo, na miris knjiga i šuštanje novina pod prstima.
Riječ je o projektu vrijednom oko 5,6 milijuna eura, od čega je 4,7 milijuna eura osigurano iz europskih fondova. Najveći je to projekt u povijesti grada, ali i jedan od onih koji se ne mjere samo brojkama, ističu iz ludbreške gradske uprave.
Prvi koraci u svijet znanja
Za mnoge Ludbrežane knjižnica je bila prvo mjesto na kojem su samostalno tražili odgovore. U vrijeme prije interneta i pametnih telefona ondje se listala enciklopedija, prepisivale bilješke, čekalo da se oslobodi tražena knjiga. Knjižničari su bili vodiči kroz svijet znanja, često znajući točno što netko traži i prije nego što bi to znao sam. Mnogima je knjižnica bila i prvo mjesto susreta s računalom. Prvi dodir s tipkovnicom, prvi ispisani tekst, prvi osjećaj da se svijet širi izvan korica knjige, sve to dogodilo se upravo tamo, tiho i nenametljivo, ali nezaboravno.
Djetinjstvo, druženja i male radosti
Djeca su u knjižnicu dolazila na pričaonice, radionice i prve susrete s knjigama koje nisu bile školska obveza, nego čisto zadovoljstvo. Tu su se stvarale navike, rađala znatiželja i razvijala ljubav prema čitanju. Knjižnica je bila mjesto gdje se moglo biti dijete, ali i učiti i to bez pritiska, u sigurnom prostoru. Kasnije, u odrasloj dobi, knjižnica je za mnoge postala mjesto predaha. Mjesto gdje se čitaju dnevne novine, popije kava u mislima, razmijeni pokoja riječ poznanstva ili jednostavno provede vrijeme u miru, daleko od užurbanosti svakodnevice.
Prostor koji pamti ljude
Kroz desetljeća, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner bila je svjedok života grada, susreta, razgovora, kulturnih događanja, književnih večeri i izložbi. Bila je i ostala prostor koji pamti ljude, njihove navike, pitanja i priče. Zato nova knjižnica, koja će nastati rekonstrukcijom zgrade pekare u sklopu kompleksa LORI, neće biti samo suvremeni objekt od 1500 kvadratnih metara. Ona će biti nastavak jedne priče, one koju su generacije Ludbrežana već započele.
“Ovo je najveći projekt u povijesti našeg grada i najvažniji kada je riječ o kulturnoj infrastrukturi. Ponosni smo što je prepoznata vrijednost našeg prijedloga”, kazao je gradonačelnik Dubravko Bilić, dodavši kako će nova knjižnica dodatno unaprijediti kulturni život grada i očuvati nasljeđe Mladena Kerstnera.
Nova zgrada, isti osjećaj
Kada nova knjižnica otvori vrata, mnogi će u nju ući s uspomenama, kao roditelji, bake i djedovi, vodeći svoju djecu i unuke. I možda će im upravo tada postati jasno da knjižnica nikada nije bila samo mjesto knjiga, nego mjesto odrastanja, susreta i pripadnosti.
Nova zgrada donijet će suvremene sadržaje i nove programe, ali ono najvažnije već postoji, ljude i njihove priče, koje će i dalje živjeti između redaka, tišine i razgovora.
Izvor fotografija: Grad Ludbreg
