Nedjelja, 25. veljače 2024.

Grad Koprivnica u Herešinu ima kompostanu s najmodernijim sustavom kompostiranja u Hrvatskoj

Kao i s ostalim vrstama otpada, Komunalac ulaže mnogo vremena i resursa u edukaciju građana o pravilnom odvajanju svih vrsta, pa tako i biorazgradivog otpada

- Oglas -

Kao što smo nedavno pisali, Grad Koprivnica uvjerljivo drži drugo mjesto po razvrstavanju otpada na nacionalnoj razini. Dobar dio tog uspjeha Grad može zahvaliti najnaprednijem sustavu kompostiranja u Hrvatskoj zahvaljujući Kompostani Herešin koja proizvodi kompost prve klase u pet tehnoloških koraka.

Sama tehnologija kompostiranja razvijena u kompaniji Tehnix u suradnji s nizom stručnjaka iz akademske zajednice inovacija je u Europi i svijetu.

U cilju zaštite okoliša i razvoja održivog gospodarenja otpadom, u prigradskom naselju Herešin kraj Koprivnice 2011. godine izgrađeno je kompostište, a 2021. godine suvremena kompostana.

- Oglas -
Foto: Komunalac Koprivnica

U kompostani se prikuplja zeleni otpad iz domaćinstva, biorazgradivi otpad nastao kao rezultat aktivnosti Komunalca na uređenju i održavanju zelenih površina te ostali zeleni otpad koji nastaje u okućnicama i vrtovima.

Biorazgradivi otpad prikupljen u kompostani ulazi u proces kompostiranja, gdje nakon niza kontroliranih aktivnosti nastaje visoko kvalitetan finalni proizvod – kompost I. klase DomKo.

Biorazgradivi otpad u kompostanu dolazi na dva načina; prikupljanjem na kućnom pragu iz smeđih spremnika i zelenih vreća koje obavljaju zaposlenici Sektora gospodarenja otpadom Komunalca i tako da građani sami dovoze biorazgradivi otpad, i to besplatno do dvije auto prikolice mjesečno. Za svaku predanu autoprikolicu biorazgradivog otpada građani dobivaju 30 litara komposta, a za svaku kupljenu specijaliziranu zelenu vreću (uz predočenje računa iz tekuće i prethodne godine) dobivaju 10 litara komposta DomKo.

Od 2011. godine kompostiranje se obavljalo na otvorenoj površini, a postupno povećanje broja kućanstava koja su dobila mogućnost odvojenog sakupljanja i odvoza biorazgradivog otpada zahtijevalo je i modernizaciju procesa. 2021. godine na mjestu dotadašnjeg kompostišta otvorena je Kompostana Herešin, kompostana s najmodernijim sustavom kompostiranja u Hrvatskoj.

Kompostana Herešin // Foto: Komunalac Koprivnica

Projekt Dogradnja, unapređenje i opremanje postrojenja za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada u kojem se provodi tehnološki proces kompostiranja u Herešinu vrijedan je 14,3 milijuna kuna od čega je 4,5 milijuna kuna sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.

- Oglas -

Projektom su izgrađene dvije hale na površini od 4017 metara kvadratnih, koje služe zaprimanje i obradu biootpada te proizvodnju komposta. U sklopu hala smješten je laboratorij za praćenje procesa kompostiranja, ugrađene su dvije sabirne jame za tehničke vode u koje se prikuplja kišnica s krovova cijelog natkrivenog postrojenja koja se potom koristi u procesu proizvodnje, a napravljena je i recirkulacija vode za daljnje zalijevanje.

Uz dvije hale sagrađen je i natkriveni dio gdje se skladišti gotov kompost, pakirnica za vreće od 50 litara, a nabavljeno je i sito za prosijavanje, drobilica za usitnjavanje, utovarivač za manipulaciju biorazgradivim otpadom te automatska praonica za pranje podvozja vozila. Kapacitet postrojenja je 9000 tona biootpada godišnje.

Koprivnica je druga u Hrvatskoj po odvojenom prikupljanju otpada, a tendencija rasta se nastavlja

Nova tehnologija omogućila je znatno kraće kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada. Od 2011. godine kompost se uobičajeno proizvodio u roku od 10 do 12 tjedana, dok se u novom pogonu kvalitetan eko kompost proizvede u gotovo upola kraćem vremenu, odnosno za šest do osam tjedana.

Novi način kompostiranja, osim što smanjuje vrijeme potrebno za dobivanje kvalitetnog komposta, neizostavan je dio modernih svjetskih pogona za kompostiranje jer omogućuje bolju kontrolu koja se odnosi na zaštitu okoliša kao što je nastajanje mirisa, plinova, prašine i izgleda okoliša.

Prema direktivama Europske unije, od 2024. godine uvodi se obaveza odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada od kućanstava. I dok većina jedinica lokalne samouprave tek uvodi neke od modela prikupljanja ili tek razmišlja o tome, Koprivnica i općine u kojima Komunalac prikuplja otpad spremne su za ovakvu obavezu.

 

Proces kompostiranja // Foto: Komunalac Koprivnica

Dapače, građani na ovaj način funkcioniraju već 12 godina te imaju svu potrebnu infrastrukturu, i to kod kuće, te je odvojeno sakupljanje biorazgradivog otpada već navika. Naravno, kao i s ostalim vrstama otpada, Komunalac ulaže mnogo vremena i resursa u edukaciju građana o pravilnom odvajanju svih vrsta, pa tako i biorazgradivog otpada.

– Kompost služi kao kvalitetno organsko gnojivo za prihranu biljaka, poboljšava rahlost i strukturu tla, čime se stvara bolje okruženje za rast i razvoj biljaka. Njegovim korištenjem povećava se propusnost tla, smanjuje se gubitak vode te se tlo obogaćuje raznim mikro i makronutrijentima. Također, kompost ima sposobnost vezanja teških metala i drugih zagađivača te na taj način smanjuje njihovu prisutnost u biljkama – objasnila je Petra Kolarić Kapusta, tehnologinja gospodarenja otpadom.

Godina

Biorazgradivi otpad (t)

Od toga prikupljeno
na kućnom pragu (t)

2022.

9290,71

4669,57

2021.

5775,01

2.525,42

2020.

5.231,99

2.515,79

2019.

5.495,28

2.293,81

2018.

3.304,10

1.757,11

2017.

2.961,18

1.527,50

2016.

3.044,20

1.364,88

2015.

2.501,58

982,38

2014.

3.388,74

515,12

2013.

2.425,30

436,7

 

Kompostiranjem biorazgradivog otpada, kao što smo već spomenuli, nastaje kompost. Kompost DomKo kojeg proizvodi Komunalac redovito prolazi kroz nekoliko neovisnih analiza.

DomKo, kompost prve klase // Foto: Komunalac Koprivnica

Ispituju se njegova kemijska svojstva u ovlaštenom laboratoriju (Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Euroinspekt-Croatiakontrola ZG) i kao takav ima karakteristike kvalitetnog organskog poboljšivača tla koji se u poljoprivrednoj proizvodnji može koristiti kao organsko gnojivo s osnovnom namjenom ishrane bilja te za podizanje organske tvari, poboljšanje mikrobiološke aktivnosti i fizikalnih osobina tla.

Kvalitetna hranjiva svojstva DomKa omogućuju široku primjenu u raznim granama poljoprivredne proizvodnje. DomKo se preporučuje koristiti kod pripreme tla za uzgoj povrća, začinskog, ljekovitog i ukrasnog bilja, kod formiranja cvjetnih ploha, prihrane u vinogradarstvu i voćarstvu.

• Za povrtlarske kulture: miješanjem postojećeg tla s 8-10 l/m² DomKa do dubine 20 cm

• Za cvjetne gredice: miješanjem postojećeg tla s 8-10 l/m² DomKa do dubine 5-15 cm

• Priprema supstrata za lončanice: 1 dio DomKa na 3 dijela vrtne zemlje

• U konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji za popravak biogenih svojstava tla preporučena količina DomKa je 20-40 t/ha

Učenici OŠ Braća Radić u posjetu Kompostani Herešin
Učenici OŠ Braća Radić u posjetu Kompostani Herešin // Foto: Komunalac Koprivnica

ZAŠTO JE VAŽNO KOMPOSTIRANJE?

• više od 1/3 ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organski ili biootpad

• takav otpad nije smeće, već visokovrijedna sirovina za proizvodnju komposta

• kompostiranjem se uspostavlja prirodni kružni tok tvari u prirodi

• kompostiranje biorazgradivog otpada je doprinos zaštiti okoliša

Komunalac Koprivnica provodi cjelogodišnje i sezonske kampanje prikupljanja biorazgradivog otpada i to:

• sakupljanje na kućnom pragu putem smeđih kanti i zelenih vreća

• besplatan prihvat na Kompostani Herešin

• sakupljanje božićnih drvaca – siječanj

• sakupljanje granja na kućnom pragu – proljeće

• zbrinjavanje biljnog materijala s javnih zelenih površina

ŠTO SE MOŽE KOMPOSTIRATI

• Ostaci kora voća i povrća

• Ljuske od jaja

• Talog kave i čaja

• Pokošena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta

• Uvenulo cvijeće

• Lišće

• Usitnjeno suho granje i lišće

• Slama, sijeno i piljevina

• Ostaci kod orezivanja voćaka i vinove loze

ŠTO SE NE MOŽE KOMPOSTIRATI

• Kosti, meso, masnoće, izmet

• Pepeo od ugljena

• Novinski papir i časopisi u boji

• Plastika, metal, staklo

• Lijekovi

• Papirnate pelene

• Korov alergena

• Lišće oraha

• Lakirano drvo

• Biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljnim i zaštitnim bojama i pesticidima

Izvor videa: Komunalac Koprivnica 

*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za zaštitu okoliša’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Oglas

Najnovije objave

Vezane vijesti