Zbog gripe je u Hrvatskoj ove sezone hospitalizirano 950 osoba, dio njih na jedinicama intenzivne skrbi, a zabilježeno je i pet smrtnih ishoda povezanih s komplikacijama bolesti, pokazuju podaci Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Riječ je o sezoni koja je započela ranije i intenzivnije nego prethodna, a epidemiološki trendovi upućuju na snažan zimski val respiratornih infekcija koji ponovno stavlja zdravstveni sustav pod povećani pritisak.
Prema izvješću HZJZ-a od 31. prosinca, zaprimljeno je ukupno 29.771 prijava oboljelih, pri čemu je samo u jednom tjednu zabilježeno više od 5000 novih slučajeva. Najveću stop obolijevanja imaju sjeverne županije, dok se najveći broj prijava odnosi na djecu predškolske i školske dobi, što dodatno opterećuje pedijatrijske ambulante i bolničke odjele. Iako je incidencija među starijima od 65 godina niža, upravo je ta skupina najizloženija teškim oblicima bolesti i komplikacijama.
Mutacije virusa i slabije podudaranje cjepiva
Rast broja hospitalizacija i smrtnih ishoda ove sezone potaknuo je i rasprave o ulozi cjepiva protiv gripe, osobito u kontekstu genetskih promjena virusa. Međunarodne zdravstvene institucije, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, u svojim sezonskim izvješćima navode da dominantni sojevi gripe A, osobito podtipa H3N2, ove godine pokazuju genetske i antigenske razlike u odnosu na sojeve uključene u sezonsko cjepivo. Takve promjene, poznate kao antigenski drift, uobičajene su za virus gripe i mogu dovesti do slabijeg podudaranja cjepiva s cirkulirajućim sojevima.
Stručnjaci pritom naglašavaju da slabije podudaranje ne znači da cjepivo ne djeluje. Naprotiv, brojna istraživanja pokazuju da cijepljenje i u takvim sezonama značajno smanjuje rizik od teških oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnosti, osobito među starijim osobama i kroničnim bolesnicima. Iskustva iz prethodnih sezona potvrđuju da se najveće koristi cijepljenja često ne vide u sprječavanju same infekcije, nego u očuvanju funkcionalnosti zdravstvenog sustava.
Hrvatska i Europa u sličnom obrascu
Situacija u Hrvatskoj uklapa se u širi europski kontekst. U više zemalja bilježi se snažan porast gripe već u prvim zimskim tjednima, a zdravstveni sustavi suočavaju se s povećanim brojem hospitalizacija. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, rast broja oboljelih dodatno je pojačao pritisak na bolnice uoči zime, što je otvorilo pitanje jesu li naučene lekcije iz pandemije covida-19.
Upravo na to upozorava analiza objavljena u uglednom medicinskom časopisu BMJ, u kojoj trojica vodećih stručnjaka za javno zdravstvo i socijalnu psihologiju tvrde da se mjere kontrole infekcija u Britaniji sustavno zanemaruju. Autori su Stephen Reicher, profesor socijalne psihologije sa Sveučilišta St Andrews, Martin McKee s Londonske škole higijene i tropske medicine te Stephen Griffin, profesor virologije sa Sveučilišta u Leedsu.
Lekcije iz covida-19 koje vrijede i danas
Iako se gripa i covid-19 razlikuju po kliničkoj slici i rizičnim skupinama, temeljni principi kontrole širenja infekcija ostaju isti. „Pouke koje smo naučili tijekom pandemije covida-19 i dalje su važeće“, ističe Griffin. Prema njegovim riječima, problem nije u nedostatku znanja, nego u nedostatku dosljedne primjene poznatih mjera.
Autori BMJ-a zagovaraju slojeviti pristup kontroli infekcija, koji ne počiva na jednoj intervenciji, nego na kombinaciji cijepljenja, izolacije u slučaju bolesti, poboljšane ventilacije zatvorenih prostora, nošenja maski u rizičnim okruženjima i održavanja osnovne higijene. Takav pristup, naglašavaju ne štiti samo od jednog virusa, nego smanjuje ukupno opterećenje respiratornim bolestima.
Slaba procijepljenost i ograničenja izolacije
Jedan od ključnih problema ostaje nizak odaziv na cijepljenje protiv gripe, osobito među radno aktivnim stanovništvom. U nizu europskih zemalja procijepljenost je znatno viša među starijima od 65 godina, trudnicama i malom djecom nego među mlađim odraslima u rizičnim skupinama. Sličan obrazac prisutan je i u Hrvatskoj, gdje se cijepljenje protiv gripe često percipira kao osobni izbor, a ne kao mjera od šireg javnozdravstvenog značaja.
Prema zadnjim podacima HZJZ-a, do početka prosinca potrošeno je u Hrvatskoj 315 tisuća doza cjepiva protiv gripe. No nije poznato koliko su cjepiva primile određene dobne skupine.
„Cjepiva nisu savršena, ali u velikim razmjerima održavaju škole otvorenima, a bolnice spremnima za suočavanje s problemima“, naglašava Griffin, podsjećajući da se učinak cijepljenja mora promatrati kroz smanjenje pritiska na zdravstveni sustav, a ne samo kroz individualnu zaštitu.
Izolacija oboljelih još je jedan element koji se pokazao ključnim tijekom pandemije, ali ga je teško provesti bez jasne institucionalne potpore. “Ne možete nametnuti oboljelima izolaciju ako ne postoji podrška države”, upozorava McKee. Mnogi radnici, ističe, nemaju financijsku mogućnost ostati kod kuće kada su bolesni, što dovodi do širenja infekcija na radnim mjestima i u javnom prijevozu.
Ventilacija kao zaboravljeni stup prevencije
Treći stup prevencije, koji se često zanemaruje, kvaliteta je zraka u zatvorenim prostorima. Tijekom pandemije covida-19 brojni su stručnjaci pozivali na sustavna ulaganja u ventilaciju škola, javnih zgrada i radnih prostora, no takvi su projekti rijetko realizirani. „Nadali smo se da će covid-19 učiniti čisti zrak jednako ključnim za 21. stoljeće kao što je to bila čista voda za 20. Ta se nada izjalovila“, ističe Reicher.
Posljedice toga, upozoravaju autori analize, vidljive su svake zime kada se respiratorne infekcije brzo šire u slabo prozračenim prostorima, od učionica do bolničkih čekaonica.
Sustavni odgovor umjesto oslanjanja na pojedince
Rast broja oboljelih od gripe u Hrvatskoj ove sezone, uz značajan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, pokazuje da se javno zdravlje ne može temeljiti isključivo na individualnoj odgovornosti. Stručnjaci ističu da bez jasnih politika potpore – dostupnog cijepljenja, sigurnog bolovanja i ulaganja u infrastrukturu – preporuke ostaju teško provedive.
„Znamo što treba učiniti, ali treba omogućiti svima da to učine. Vlade moraju djelovati kako bi podržale odgovorno ponašanje, inače će škole biti zatvorene, bolnice preopterećene, a životi izgubljeni“, upozorava Reicher.
Za Hrvatsku, poruka je jasna: sezona gripe nije tek rutinski zimski izazov, nego test spremnosti sustava da primijeni znanja stečena tijekom pandemije covida-19. Brojke iz ove sezone sugeriraju da su te lekcije još uvijek nedovoljno ugrađene u svakodnevnu praksu – i da će bez sustavnih promjena svaka nova zima iznova otvarati ista pitanja.
Autor: Vedrana Larva
