Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 posto.
U odnosu na veljaču, kada je iznosila 3,8 posto te siječanj 3,4 i prosinac 3,3 posto, značajan je skok međugodišnje stope inflacije.
Na rast cijena najviše su utjecale cijene energenata. Na godišnjoj razini cijene energije porasle su za 11,3 posto, a usluge su poskupjele za 7,8 posto.
Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 3,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi zabilježili blagi pad od 0,6 posto.
Također, na mjesečnoj je razini zabilježen rast u svim glavnim kategorijama. Energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto, a hrana, piće i duhan za 0,1 posto.
Prema podaci Eurostata, harmonizirani indeks potrošačkih cijena u ožujku 2026. pokazuje da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku više za 4,7 posto u odnosu na ožujak 2025., a u odnosu na veljaču 2026. porasle su za 1,2 posto.
