Giht je metabolički poremećaj i jedan od oblika artritisa koji uvelike narušava kvalitetu života. Najčešće se manifestira iznenadnim i snažnim bolovima u zglobovima, a tipična je slika upaljeni i otečeni nožni palac koji pacijenta može probuditi usred noći.
Bol je toliko jaka da i najmanji dodir, poput plahte, postaje nepodnošljiv.
Ova je bolest, poznata još iz antičkog doba, stoljećima bila simbol preobilnog života, nazvana i “bolest kraljeva”, jer se povezivala s gozbama i vinom. Danas znamo da je riječ o mnogo složenijem zdravstvenom problemu u kojem genetika, prehrana, alkohol i pridružene kronične bolesti zajedno oblikuju njezin razvoj.
Ako se giht ne liječi i ne drži pod kontrolom, posljedice mogu biti ozbiljne – trajna oštećenja hrskavice i kostiju, deformacije zglobova te nakupljanje kristala mokraćne kiseline u obliku potkožnih čvorića, tzv. tofa. Upravo zato liječnici naglašavaju važnost rane dijagnoze i kombiniranog pristupa liječenju.
Zašto nastaje?
U središtu bolesti nalazi se hiperurikemija – stanje povišene razine mokraćne kiseline u krvi. Mokraćna kiselina prirodan je sastojak organizma, nastaje u jetri razgradnjom purina, tvari koje su dio naših stanica, ali i hrane. Kada se u krvi nakupi previše mokraćne kiseline, ona se može kristalizirati i taložiti u zglobovima, tetivama i okolnom tkivu, pokrećući snažnu upalnu reakciju.
Iako se često misli da prehrana igra presudnu ulogu, ona zapravo čini tek dio slagalice. Oko 70 posto mokraćne kiseline stvara se unutar samog organizma, dok prehrana pridonosi s preostalih 30 posto. To znači da izbacivanje hrane bogate purinima može pomoći, ali neće uvijek biti dovoljno.
Postoje osobe koje, unatoč zdravom načinu života i terapiji, i dalje imaju povišene vrijednosti mokraćne kiseline. Razlog leži u genetski uvjetovanim faktorima – neki ljudi imaju sklonost prekomjernoj proizvodnji mokraćne kiseline, dok je drugi slabije izlučuju putem bubrega. Upravo zbog toga giht nije samo “kazna” za preobilne obroke, već i nasljedna bolest.
Statistike pokazuju da je giht češći kod muškaraca nego kod žena, no nakon menopauze i kod žena rizik značajno raste. Hormoni, osobito estrogen, djelomično štite žene sve do starije dobi.
Hrana – pomoć i prijetnja
Iako purini nisu “toksične tvari”, nego prirodan sastojak tijela i hrane, njihov pretjerani unos može dodatno pogoršati stanje. Hrana bogata purinima – iznutrice, crveno i masno meso, plodovi mora, neke vrste ribe poput skuše, srdela ili inćuna, kao i mesni koncentrati i industrijski prerađena hrana – može djelovati kao okidač akutnog napadaja.
U fazi akutne upale preporučuje se strogo izbjegavanje takvih namirnica, dok se u razdoblju remisije mogu povremeno konzumirati u malim količinama. Posebno su važni veličina porcija i način pripreme hrane. Veliki obroci, čak i ako su sastavljeni od namirnica s nižim udjelom purina, mogu pokrenuti problem.
Zato se pacijentima savjetuje prehrana koja se temelji na svježem povrću i voću bez dodanog šećera, cjelovitim žitaricama i nemasnim mliječnim proizvodima. Umjerene količine piletine i puretine mogu se uključiti, kao i jaja, a mahunarke poput graha i graška preporučuje se jesti u manjim količinama i pratiti reakciju organizma. Konzerviranu ribu i suhomesnate proizvode najbolje je svesti na minimum. Hrana treba biti jednostavna, redovita i raspoređena u tri glavna obroka, jer preskakanje obroka i večernje prejedanje mogu potaknuti napadaj.
Alkohol – potvrđeni neprijatelj
I dok se ranije smatralo da alkohol samo posredno utječe na giht, nova istraživanja potvrđuju jasnu vezu. Kineska studija objavljena na platformi JAMA Network Open, koja je pratila više od 400.000 ljudi iz Ujedinjenog Kraljevstva, pokazala je da muškarci koji piju alkohol više od pet puta tjedno imaju znatno veći rizik od razvoja gihta od onih koji popiju jedno piće tjedno. Žene koje često piju alkohol također imaju povećan rizik, osobito u postmenopauzi.
Najopasnija pića su pivo i jabukovače, jer osim alkohola sadrže i purine. Povećan rizik povezuje se i sa šampanjcem, bijelim vinima i žestokim pićima. Stručnjaci naglašavaju da pacijenti s gihtom trebaju alkohol svesti na najmanju moguću mjeru ili ga potpuno izbaciti. Čak i kada se govori o “korisnoj” čaši vina, za oboljele od gihta vrijedi pravilo – što manje, to bolje.
Osim hrane i alkohola, napadaj gihta mogu potaknuti i druge situacije – dehidracija, nagle promjene u razini mokraćne kiseline, kirurški zahvati, neki lijekovi ili akutne infekcije. Upravo zato liječnici preporučuju da pacijenti vode dnevnik prehrane i životnih navika. Tako se lakše prepoznaju osobni okidači – ono što jednoj osobi ne smeta, drugoj može izazvati napadaj već nekoliko sati nakon obroka.
Velik broj pacijenata s gihtom ujedno boluje i od drugih kroničnih bolesti – kardiovaskularnih poremećaja, hipertenzije, dijabetesa ili pretilosti. Sve te bolesti međusobno se nadopunjuju i pogoršavaju. Zato se naglašava važnost sveobuhvatnog pristupa – ne samo smanjenja mokraćne kiseline, već i liječenja svih pridruženih problema. Pravilna prehrana kod gihta zapravo je prehrana koja je dobra i za srce, krvne žile, probavu i kontrolu šećera u krvi.
Terapija i život s gihtom
U liječenju gihta kombiniraju se lijekovi i promjene životnih navika. Za snižavanje razine mokraćne kiseline koriste se lijekovi poput alopurinola i febuksostata, dok se u akutnim napadajima propisuju lijekovi protiv bolova i upale, poput kolhicina, nesteroidnih antireumatika ili kortikosteroida.
No, lijekovi sami nisu dovoljni. Pravilna prehrana, dovoljan unos tekućine, redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne mase jednako su važni za dugoročnu kontrolu bolesti. Preporučuje se piti dvije do tri litre vode dnevno, jer se mokraćna kiselina izlučuje putem bubrega. Dehidracija povećava rizik od napadaja, stoga je hidratacija ključna svakodnevna mjera.
Umjesto alkohola, pacijentima se savjetuju prirodni sokovi razrijeđeni vodom, biljni čajevi ili jednostavno – obična voda. Povremeno se mogu uključiti i nemasne juhe koje dodatno pomažu unosu tekućine. Važno je izbjegavati zaslađene gazirane napitke, jer visoki udio šećera može potaknuti porast mokraćne kiseline.
Porast broja oboljelih
Podaci pokazuju da giht pogađa više muškarce nego žene. U Europi i SAD-u prevalencija se procjenjuje na oko tri posto populacije, s time da broj oboljelih raste s godinama i s porastom pretilosti. U Hrvatskoj se također bilježi porast broja oboljelih, što se povezuje s modernim načinom života, obilnijom prehranom i sve većom konzumacijom alkohola.
Giht više nije “bolest kraljeva”, već globalni zdravstveni problem koji pogađa sve društvene slojeve. Iako genetika može igrati važnu ulogu, istraživanja jasno pokazuju da na bolest snažno utječu prehrana, alkohol i način života.
Dobra vijest je da se pravilnom terapijom i promjenama navika giht može staviti pod kontrolu. Kombinacija lijekova, uravnotežene prehrane, dovoljne hidratacije i izbjegavanja alkohola može značajno smanjiti učestalost i težinu napadaja te produžiti razdoblja bez simptoma.
Za oboljele poruka je jasna- iako se giht ne može u potpunosti izliječiti, s njim se može dobro živjeti – uz disciplinu, podršku liječnika i svjesne odluke svakoga dana.
Autor: Vedrana Larva
