Blagdan je svete Cecilije, zaštitnice glazbenika, pjesnika, a osobito onih crkvenih – pjevača, zborovođa, orguljaša i dirigenata. Pjevanje prati kršćane od samih početaka. Kršćansko bogoslužje prvih kršćana bilo je prepuno pjesme. O tome svjedoči i apostol Pavao kada potiče zajednicu u Efezu: »Pjevajte Gospodinu u svome srcu i slavite ga!« (Ef 5,19). Pjevanje i glazba su od prvih kršćanskih vremena povezani s bogoštovljem i bogoslužjem, s liturgijom i evangeliziranjem.
Sudjelovanjem na svečanim euharistijskim slavljima podrazumijeva pjevanje, pjevanje zbora, pjevanje zajednice. Crkveni dokumenti naglašavaju da svako liturgijsko pjevanje mora biti dostojanstveno, sveto i umjetnički vrijedno. Ono treba pomagati vjernicima da se ujedine u molitvi i da dublje sudjeluju u svetim otajstvima. Upravo je sudjelovanje naroda u pjevanju jedno od glavnih načela liturgijske obnove.
Da bi svako liturgijsko slavlje bilo prožeto lijepim, svečanim i umjetnički oblikovanim pjevanjem, brinu se predani pjevači pod vodstvom svojih zborovođa i orguljaša. Premda nedostaje adekvatno školovanih i akademski obrazovanih crkvenih glazbenika, mnogi glazbenici amateri ulažu veliko zalaganje te s ljubavlju obavljaju svoju službu. Među rijetkima koji su se profesionalno posvetili ovom pozivu nalazi se i dr. sc. Ivana Senjan, glazbena pedagoginja, zborovođa, crkvena glazbenica i solo pjevačica, voditeljica župnog zbora Župe svetog Jurja u Đurđevcu, koja svoju stručnost nadahnjuje iskrenom ljubavlju prema služenju crkvenoj glazbi.
Poštovana Ivana, ukratko se predstavite čitateljima portala Klikaj.hr.
Dragi čitatelji portala Klikaj.hr, glazba je moj svakodnevni izvor inspiracije i radosti. Kroz svoj glazbeno-pedagoški rad nastojim svojim učenicima, pjevačima, sviračima i slušateljima približiti glazbu koja nadahnjuje, pokreće i ostavlja trag. Veselim se što imam priliku svoju priču podijeliti i s vama.
Svoje djelovanje u društveno-kulturnom životu grada Đurđevca temeljim na poučavanju glazbe u gimnaziji i glazbenoj školi, u radu s gimnazijskim djevojačkim zborom i školskim bendom te vođenju plesnog kluba Ritam Đurđevac. Uz to, znanstveno istražujem nove modele poučavanja u nastavi glazbene umjetnosti, a ono što me zasigurno najviše ispunjava jest djelovanje u službi crkvene glazbenice Župe svetog Jurja mučenika u Đurđevcu, gdje sviram orgulje i vodim mješoviti zbor Georgius.
Profesionalno se bavite sakralnom glazbom, gdje ste pronašli nadahnuće koje vas je odvelo u ovu vrstu glazbe?
Odgajana u vjeri, već sam kao dijete u crkvi prepoznala svoj glazbeni talent i počela ga razvijati svirajući orgulje, pjevajući psalme, a kasnije i radeći s dječjim crkvenim zborom. Tada sam shvatila koliko me vjera i glazba ispunjavaju pa sam već na početku srednje škole znala da želim studirati crkvenu glazbu i da je to moj životni poziv. Liturgijska i koncertna, osobito zborska sakralna glazba, oblikovale su me na Institutu za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u profesionalnu glazbenicu, a upravo mi je taj fakultet proširio horizonte i uveo me u ostala područja glazbe i pedagogije općenito.
Kako biste opisali današnje stanje crkvene glazbe u Podravini i šire?
Crkvena glazba u Hrvatskoj, pa tako i u Podravini, danas je živa, ali neujednačena. Postoje aktivna stručna društva, poput Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, te brojni kvalitetni zborovi, no mnoge župe, osobito manje, i dalje se suočavaju s manjkom obrazovanih glazbenika, skromnim honorarima i potrebom za kontinuiranim usavršavanjem. U podravskim župama poput Đurđevca, Koprivnice, Peteranca, Virja, Novog Virja, Molvi, Kloštra Podravskog, Podravskih Sesveta, Legrada i Pitomače djeluju mješoviti, dječji i zborovi mladih, a ponegdje i muške klape. Većinu glazbenog života nose lokalni entuzijasti, vjeroučitelji i časne sestre, koje su danas u našoj regiji rijetkost, dok pojedine župe imaju profesionalne orguljaše, zborovođe i profesore glazbe. Kvaliteta je različita, ali volja zajednice postoji, što svakako podrazumijeva i podršku župnika.
Unatoč jakoj prisutnosti duhovnih šansona koje daju popularniji zvuk, osobito u dječjim i zborovima mladih, liturgijska i pučka sakralna glazba i dalje je snažno prisutna u različitim, pa i našim krajevima. Digitalni resursi, poput internetskih platformi i YouTube kanala s glazbeno-liturgijskim sadržajem, dodatna su pomoć i motivacija mnogim crkvenim glazbenicima. Po meni, na lokalnoj razini postoji velika potreba za skladnim i ujednačenim pjevanjem, što se postiže vokalno-tehničkom izobrazbom pjevača, ali i dodatnim obrazovanjem samih zborovođa koji strpljivim i upornim radom mogu značajno unaprijediti razinu pjevanja u svojim župama. Kako u Podravini nema lokalnih edukacija, oni koji žele napredovati najčešće odlaze u Zagreb ili Varaždin. Posebnu motivaciju predstavljaju susreti i festivali crkvenih zborova o blagdanu svete Cecilije po dekanatima i biskupijama, gdje se okupljamo u zajedništvu, predstavljamo svoje pjevanje i zajedno slavimo Boga.
Istaknuli smo nedostatak akademski obrazovanih crkvenih glazbenika u Hrvatskoj. Koliko je, po vašem iskustvu, teško pronaći i motivirati mlađe generacije za uključivanje u crkvene zborove?
Sjećam se vremena kada sam djelovala u Župi blaženog Alojzija Stepinca u Koprivnici, gotovo sve glazbene aktivnosti duži su period bile na meni, uključujući i edukaciju nekolicine mladih koji su tada započeli sa sviranjem na misnim slavljima i ostalim nastupima. Župa je tada bila primjer žive i aktivne zajednice s brojnim pastoralnim skupinama, a tome smo svi zajedno pridonosili. Po povratku u Đurđevac oformila sam zbor mladih koji prethodno nije postojao dugi niz godina, i to uglavnom od svojih učenika. Brojili smo 80-ak članova, a mnogi su tek trebali rasti u vjeri jer pjevanje u crkvi bez duhovnog rasta nije održivo. No, ako djeca i mladi nisu odgajani u vjeri i ne sudjeluju u liturgiji uz podršku obitelji često brzo posustanu. Do sada se, nažalost, nitko nije odlučio za studij (crkvene) glazbe, iako su neki završili srednju glazbenu školu i dalje sviraju u župi.
Danas, nakon dugo vremena, imam nekoliko učenika i učenica klavira koji su vjernici i imaju želju učiti orgulje. Na početku smo procesa, već su izveli i nekoliko skladbi tijekom mise, no pred nama je dug put i nadam se da će ustrajati.
Vodite župni zbor Župe svetog Jurja u Đurđevcu. Kako izgleda vaš rad sa zborom i na koji način gradite glazbenu kulturu unutar župne zajednice?
Svaka proba i misa s mješovitim zborom Georgius, koji vodim posljednjih sedam godina, istinski me raduje jer smo zaista povezani kroz srdačnu suradnju te kontinuirani rad na skladbama, vjeri i kvalitetnim međuljudskim odnosima, temeljima svakog sklada u zajednici. Neki članovi zbora pjevaju i po 60 godina, što je za svaku pohvalu, a uključivanje članova srednje životne dobi donijelo je heterogeniji sastav s vlastitim prednostima. Posebno mi je važna pozitivna atmosfera jer su to ljudi koji dolaze dobrovoljno i nitko ne smije biti primoran pjevati ili se osjećati sablažnjeno ili revoltirano.
Mi smo prvenstveno liturgijski zbor i glavni cilj nam je slaviti Boga. Nisam opterećena višeglasnim repertoarima i koncertiranjima koja mogu postati sama sebi svrha, s obzirom na to da su nam probe uglavnom jednom tjedno. Važno mi je skladno pjevanje iskrenog srca i ugodan zvuk zbora pa dosta radimo na tehnici pjevanja i razumijevanju poruke svake skladbe. Biram skladbe koje odgovaraju liturgiji, ali i karakteru zbora, pa često pjevamo skladbe našeg đurđevačkog skladatelja Mate Lešćana.
Uz to, sudjelujemo u raznim gostovanjima i suradnjama s drugim župnim zborovima, na Festivalu svete Cecilije u varaždinskoj katedrali te ponekim nastupima na lokalnoj razini. Posebno smo zahvalni na divnoj, motivirajućoj suradnji s našim župnikom, vlč. Tomislavom Leskovarom, kao i župnim vikarom Andrijom Botkovićem, koji i sam često zapjeva s nama.
Napravili ste hvalevrijedan projekt posvećen Mati Lešćanu. Što vas je potaknulo na istraživanje njegova života i stvaralaštva te što ste željeli postići ovim projektom? Može li se reći da je Mato Lešćan ostavio prepoznatljiv trag u crkvenoj glazbi Podravine? Što je prema vašem mišljenju najvrjednije u njegovu glazbenom opusu?
U sjećanje na iznimnog đurđevačkog skladatelja, koncertnog i liturgijskog orguljaša, improvizatora, zborovođu, glazbenog pedagoga i muzikologa Matu Lešćana (1936. – 1991.) organizirala sam projekt U spomen na Matu Lešćana, obilježen 11. prosinca 2021. godine. Projekt je objedinio višegodišnje istraživanje i umjetničko djelovanje pojedinaca koji su poznavali i cijenili lik i djelo prof. Lešćana. Povodom 85. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti, cilj je bio istaknuti ovog umjetnika koji je ostavio brojna djela značajna za povijest hrvatske glazbe. Na taj način željelo se upoznati prvenstveno đurđevačku Podravinu, a zatim i širu publiku, te potaknuti mlađe naraštaje, osobito u rodnome gradu skladatelja, da prepoznaju njegovu veličinu kroz stvaralaštvo, jednostavnost i predanost radu.
Tom prigodom objavljena je publikacija s biografijom Mate Lešćana, koja objedinuje dosadašnja istraživanja i služi kao uvod u daljnje proučavanje njegovog opusa. Izdali smo i digitalni album Hvali, dušo moja!, ostvarivši suradnju sa svim izvođačima koji su tonski zabilježili Lešćanove skladbe. Organiziran je i stručno-znanstveni skup o životu i stvaralaštvu Mate Lešćana, njegovom značaju za crkvenu glazbu u Hrvatskoj te aktualnoj situaciji liturgijske glazbe u 21. stoljeću. Projekt je završio tematskim koncertom uvaženih umjetnika iz Splita, sopranistice Marije Buzdovačić Peručić i orguljaša Andra Čala. Projekt se nastavlja i dalje, a svi detalji dostupni su na župnoj internetskoj stranici.
Kakvi su vaši planovi za budućnost? Očekuju li nas novi projekti, istraživanja ili možda glazbene inicijative koje biste željeli pokrenuti u Đurđevcu ili šire?
Kako kaže jedna domaća poslovica: “Čovjek snuje, a Bog odlučuje!”. Želja mi je nastaviti razvijati projekt U spomen na Matu Lešćana, što će otvoriti nove suradnje, a možda i priliku da sa zborom posjetimo misiju u kojoj je djelovao u posljednjoj fazi života. Trenutačno objavljujemo snimke njegova posljednjeg orguljaškog koncerta, jedine koje postoje, a dugoročno se nadam da će buduća samostalna glazbena škola u Đurđevcu nositi njegovo ime. Idući vikend održat ću predavanje i radionicu o ulozi crkvenih pjevača u liturgiji kod Pavlina u Istri, u Svetom Petru u Šumi, što me posebno veseli jer ću moći podijeliti svoja iskustva crkvenim glazbenicima i izvan granica Podravine. Za kraj, sretan vam blagdan svete Cecilije. Neka vas glazba uvijek nadahnjuje i daje snagu u životu.
Ovom prilikom zahvaljujemo dr. sc. Ivani Senjan na vremenu, otvorenosti i uvidima koje je podijelila s nama. Njezin predani rad na području crkvene glazbe, kao i istraživanje glazbene ostavštine Mate Lešćana, pokazuje koliko je važno očuvati i razvijati glazbenu baštinu našega kraja. Kroz entuzijazam, stručnost i ljubav prema služenju, dr. Ivana Senjan doprinosi ne samo ljepoti liturgije, nego i kulturnom životu cijele zajednice. Radujemo se budućim projektima.
