Novo istraživanje Greenpeacea u Hrvatskoj i Mađarskoj pokazalo je da kuhanje na plin značajno povećava razine štetnih tvari u domovima, dok prelazak na električne štednjake uzrokuje nagli pad koncentracija dušikovog dioksida i benzena.
U najnovijem istraživanju koje je u Hrvatskoj i Mađarskoj proveo Greenpeace u suradnji s Greenpeace Research Laboratories, utvrđeno je da korištenje plinskih štednjaka znatno povisuje razine štetnih tvari u zraku zatvorenih prostora, dok prelazak na električne štednjake dovodi do naglog i izrazitog pada koncentracija dušikovog dioksida (NO2) i benzena u kućanstvima.
Prema zaključcima istraživanja, ‘kuhanje može biti značajan uzrok onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima’, osobito u manjim stanovima i prostorima bez dobre ventilacije.
Onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru sve se više prepoznaje kao velik zdravstveni problem. Kada fosilni plin, koji se uglavnom sastoji od metana, snažnog klimatskog zagađivača, sagorijeva, oslobađa dušikov dioksid (NO2), CO2 i hlapljive organske spojeve poput benzena. NO2 može pogoršati respiratorne probleme, izazvati napadaje astme i smanjiti funkciju pluća, osobito kod djece i osoba s postojećim zdravstvenim tegobama.
Benzen je Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificirala kao kancerogen, za koji ne postoji sigurna razina izloženosti, stoji u izjavi Greenpeacea. Istraživanje je provedeno u 12 kućanstava – devet u Hrvatskoj i tri u Mađarskoj.
Kancerogena tvar
Benzen može biti kancerogen u pojedinim situacijama, na primjer kada ne postoji sigurna razina izloženosti. Nažalost, detektiran je u svim kućanstvima tijekom kuhanja na plin, dok je nakon prelaska na struju nestao u tri kućanstva, a u ostalima je procijenjeno značajno smanjenje.
Važno je istaknuti da se ovo istraživanje odnosi na zemni plin u cijevima, ne i na propan-butan koji se koristi u plinskim bocama u dijelovima zemlje gdje ne postoji cjevovodna infrastruktura.
Istraživači ističu da se najveći učinci bilježe u manjim stanovima, u prenapučenim kućanstvima te u domovima s djecom i starijim osobama. U tim se uvjetima NO2 i benzen zadržavaju duže i dosežu više koncentracije.
Hrvatski kontekst i javnozdravstveni rizici
U Hrvatskoj oko 45 posto kućanstava i dalje koristi plinske štednjake (prema DZS-u i ranijim energetskim pregledima), što Greenpeace ističe kao važan javnozdravstveni problem, posebno u urbanim sredinama s visokom koncentracijom stanova slabijeg prozračivanja. Znanstveni dokazi pokazuju da plinski štednjaci tijekom svakodnevne uporabe emitiranu značajne količine NO2, koji se povezuje s povećanim rizikom od respiratornih bolesti kod djece, pogoršanja astme, povećane osjetljivosti na infekcije, kardiovaskularnih problema kod odraslih.
Na temelju rezultata istraživanja, Greenpeace CEE Hrvatska poziva hrvatske institucije da: subvencioniraju zamjenu plinskih štednjaka električnima, osobito u ranjivim kućanstvima. Pozivaju na zabranu ugradnje plinskih štednjaka u novogradnji. Ukazuju na potrebu da se uvedu standardi i nadzor kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, uključujući mjerenje NO2 i hlapljivih organskih spojeva. U ubrzanoj tranziciji smanje ovisnost o fosilnom plinu i potiču elektrifikaciju kućanstava.
Organizacija ističe i da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj se i dalje potiče razvoj plinske infrastrukture, unatoč europskim smjernicama o postupnom smanjivanju ovisnosti o plinu u sektorima kućanstava i grijanja.
Poziv institucijama
Na temelju rezultata istraživanja, Greenpeace CEE Hrvatska poziva hrvatske institucije da: subvencioniraju zamjenu plinskih štednjaka električnima, osobito u ranjivim kućanstvima. Pozivaju na zabranu ugradnje plinskih štednjaka u novogradnji. Ukazuju na potrebu da se uvedu standardi i nadzor kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, uključujući mjerenje NO2 i hlapljivih organskih spojeva. U ubrzanoj tranziciji smanje ovisnost o fosilnom plinu i potiču elektrifikaciju kućanstava.
Prema podacima iz sažetka istraživanja, pokazuje se da je tijekom kuhanja na plin, nekoliko kućanstava imalo dvotjedne razine NO2 iznad smjernice WHO-a od 25 μg/m3, stoji u publikaciji. Nakon prelaska na električni štednjak, nijedno kućanstvo nije imalo razine NO2 iznad te smjernice. Modeliranje je pokazalo da prelazak s plina na struju u prosjeku dovodi do oko 90 posto nižih koncentracija NO2.
Kampanja ‘Čuvaj zdravlje – gasi plin!’
U sklopu objave ovo istraživanja, Greenpeace je pokrenuo i javnu peticiju kojom poziva građane i institucije da podrže prelazak na električne štednjake i postupno napuštanje plina u kućanstvima. Peticija je dostupna na mrežnim stranicama organizacije.
Kampanja ističe da ‘plin nije čist ni tranzicijsko gorivo’ te da prelazak na električne uređaje smanjuje onečišćenje zraka i doprinosi smanjivanju emisija stakleničkih plinova povezanih s kućanstvima.
Plin se u kućanstvima koristi prvenstveno u urbanim sredinama. Prema dostupnim energetskim pregledima, značajan udio kućanstava (oko 40–50 posto) koristi plinske štednjake. Hrvatska još uvijek nastavlja ulagati u plinsku infrastrukturu u stambenom sektoru. Greenpeace ističe da plin ‘nije tranzicijsko gorivo’ za kućanstva.
Autor: Andrea Milat
