Ponedjeljak, 1. prosinca 2025.

Putopisna reportaža Stjepana Odobašića: Gran Canaria – otok iz mašte

Otići na Kanarske otoke za Novu godinu ili u siječnju pravi je doživljaj i idealna prilika da 8 dana zaboravite na snijeg i zimu. Ovo je ljetovanje (zimovanje) kakvo ste si oduvijek željeli. Jedini je problem što ne možete ostati duže...

- Oglas -

Kad smo prijateljima ispričali da putujemo na Kanarske otoke, rekli su nam oduševljeno; to su otoci kanarinaca. Za tu malu dezinformiranost znali smo već otprije, jer Kanari nisu dobili naziv po kanarincima već po psima. Canis na latinskom znači pas.

Legenda kaže da su se tamošnji domoroci borili protiv osvajača, a u jednoj takvoj sudbonosnoj bitci s njima su se borili i njihovi psi, te do zadnjega izginuli zajedno sa svojim gospodarima. Žitelji Kanara i danas njeguju veliku zahvalnost prema svojim vjernim prijateljima, pa su na glavnom trgu Plaza de Santa Ana u Las Palmasu postavljene skulpture pasa. Slične skulpture (u raznim bojama) naći ćete i po drugim trgovima i ulicama glavnog grada Gran Canarie.

Skulpture pasa na glavnom trgu Plaza de Santa Ana u Las Palmasu // Foto: Stjepan Odobašić

U manjim mjestima, izvan turističkih zona, viđali smo pse, doduše kao lutalice, pa je očito ovdje snaga legende malo oslabjela. Vidjeli smo doduše i kanarince i jata papigica koje su nam preletavale iznad glava, iz dvorišta u dvorište, s palme na palmu. Brojne su, ima ih poput vrabaca u nas. Kako smo završili na Gran Canariji?

- Oglas -

KUPANJE USRED ZIME

Transfer do Ljubljane. Posvuda snijeg. Hladno je, no usred zime smo. Kad smo ulazili u avion, u Ljubljani je temperatura bila -4 °C stupnja. Nakon 4,5 sata leta sletjeli smo na temperaturu od 25 °C. Zadnjeg dana našeg boravka na otoku u luci Porto de Mogan na vanjskom termometru bilo je čak 27 °C. Smještamo se u hotel Riu don Miguel (njihov vlasnik ima i jedan hotel na našem otoku Braču) u mjesto Playa del Ingles, jedno od poznatijih na otoku. Hotel je vrlo lijep, iako ima samo *** sve je super, hrana, smještaj, ljubazno osoblje…

Hoteli niču na stijenama po cijelim Kanarima // Foto: Stjepan Odobašić

Prvog dana odlučili smo biti u Playa del Ingles, a onda uzeti rent a car i obići cijeli otok. Naprosto ne vjerujemo da se naši prijatelji u Hrvatskoj smrzavaju, a mi na ovako lijepom suncu. Odlazimo u tamošnji turistički ured i opskrbljujemo se kilogramima prospekata. Djelatnici u uredu su vrlo ljubazni a promidžbenog materijala ima zaista mnogo. Ubrzo nas je dočekala prekrasna slika. Kilometrima dugačka, pješčana plaža, s brojnim turistima (ima puno Nijemaca, Francuza) i sve vrvi od kupača.

Većina njih uživa pod suncobranima, jer sunce ovdje ne treba podcjenjivati. Mnogi njemački umirovljenici dolaze ovdje živjeti jer nema ništa boljega živjeti s njemačkom mirovinom na Kanarima. Cijene su povoljne. A ni kuće nisu preskupe, pa primjerice za 300.000 eura možete kupiti vrlo lijepu kuću s bazenom. Ima ih i jeftinijih. Naravno i Hrvati su vlasnici nekih kuća ovdje.

Naš fotoreporter i autor reportaže Stjepan Odobašić u šetnji po nepreglednoj plaži // Foto: Zrinka Odobašić

Šećemo prema mjestu Maspalopas gdje je i mala prava pustinja. Vrlo je uzbudljivo. Ovdje je naime stoljećima vjetar nosio pijesak (otok Gran Canaria je od Afrike udaljen samo 100 kilometara) tako da smo ovdje zatekli prave pješčane dine. Slijedi večera. Na ulazu u restoran prije večere dočekuje nas kompletno osoblje, s kuharima i direktoricom hotela. Pozdravljaju se svakim gostom i pružaju mu ruku. Zanimljivo i originalno, ali nenametljivo. Nigdje na svijetu nismo vidjeli ovako ljubazne konobare.

- Oglas -

Nakon večere dogovaramo najam rent a cara. U ekipi nas je petero, pa uzimamo terenac, jer prvo što smo planirali je odlazak na središnji dio otoka (najviši vrh Pico de las Nieves 1.949 metara iznad mora). Najam auta nije skup, te dobivamo popust za višednevni najam.

Quesos de Tejeda. Kameniti pašnjaci. Sirevi su u obližnjem kafiću vrhunski // Foto: Stjepan Odobašić

USPON U PLANINSKI DIO GRAN CANARIJE

Putujemo u planinski dio središtu Gran Canarie. Serpentine, brojni zavoji. Prva, druga brzina… Nismo pogriješili što smo uzeli terenac. Stajemo na pojedinim dijelovima, snimamo. Ulazimo u manju suvenirnicu. Ponuda je dobra, no cijene nisu naročite. Priroda je prekrasna, sa svih strana kanjoni, brojni kaktusi, kamenjari. Uspon je vrlo jak, a započinje od Fatage prema San Bartolome de Tirajana. Nestaje one raskošnosti i turističkog sjaja Kanara, ovdje žive domaći, no to nas oduševljava, sve je autentično i originalno. U ovom gradiću posjećujemo staru crkvu posvećenu Majci Božjoj sa zanimljivim starim jaslicama. Stanovnici Kanara su veliki vjernici, a crkve su uređene i održavane. Kupujemo voće u obližnjoj voćarnici, koja više izgleda kao neka straćara s debelim i gotovo nepokretnim prodavačem. Putujemo prema Tejedi.

Odjednom na vrhu gole, stjenovite i strme uzvišice ugledamo stada koza, ovaca. Prizor kao iz nekih starih filmova. Pokraj ceste je sirarnica, prodavaonica sira i kafić Quesos de Tejeda. Ovdje se proizvode glasoviti sirevi; untado con aceite, untado con pemnton, untado con gofio, queso fresco itd. Degustiramo sireve, a odlični su. Otići bez sireva s Tejede bio bi veliki propust. Nakon zaslužene podnevne kave, krećemo dalje prema starom i povijesnom mjestu Teror. Brojne zgrade iz XVIII stoljeća još uvijek su dobro uščuvane, a posebno su zanimljivi tamošnji drveni balkoni.

Reportaža Stjepana Odobašića: veličanstveni dvorci doline rijeke Loire

Ne možete posjetiti Teror, a da ne pogledate njegovu baziliku. Nalazi se pokraj Plaza de Nuestra Señora del Pino, a gradnja je započela 1767. godine, iako je od tada obnavljana u nekoliko navrata, između 1968. i 1969. godine.

Teror je mjesto gdje se na osebujan način susrećete s prošlošću, a posebno je zanimljiva tamošnja crkva, Basillica de la Nostra Señora del Piño. Crkva je mješavina gotike, baroka i neoklasicizma. Mjesto je poznato po svojim ručnim radovima, a neke od njih u obližnjoj trgovini i kupujemo. Postariji prodavač nas pita odakle smo. Čuo je za Hrvatsku, a zatim razgovaramo. Pitamo ga kako se danas ovdje živi. Jedva je dočekao pitanje, a onda je započela žalopojka za starim dobrim vremenima u kojoj nije zaboravio istaknuti da je bilo više reda kad je vladao general Franco.

Trgovina rukotvorina u Teroru // Foto: Stjepan Odobašić

Žurimo se, jer 8 dana je premalo da se obiđe cijeli otok. Hrlimo prema glavnom gradu Las Palmas de Gran Canaria, a zatim autocestom na jug. Bliži se kraj dana pa se vraćamo u hotel. Prolazimo pokraj starog i autentičnog kvarta Vegueta (izgovara se vegeta), vrlo egzotičnog sa svojstvenom arhitekturom. U hotelu nas dočekuje poseban kulinarski događaj, „večer andaluzijske kuhinje“.

LAS PALMAS I PALMITOS PARK

Las Palmas de Cran Canaria dočekao nas je s oblacima. To je mjesto fantastično za shopping. Cijene su upola niže nego one u Europi. Obišli smo gradsku plažu, a zatim slijedi obilazak grada. Ovo je pravi europski grad. Na svakom koraku imena najpoznatijih kuća svjetskog biznisa. Brojni kafići, restorani, uređena riva i šetalište. Obilazimo muzej Cristofora Columba. Tu su brojni autentični predmeti iz njegovog razdoblja. I naravno priče u kojima nas domaćini uvjeravaju da je odavde Columbo krenuo na svoj slavni put u otkrivanje Amerike (naravno priča je začinjena podatkom da se ovdje odmarao zajedno s ljubavnicom prije putovanja).

Na Kanarima caruje bugenvilija u svim bojama // Foto: Stjepan Odobašić

Obišli smo Plaza de Santa Ana, a ovdje i znamenita katedrala Svete Ane. Nažalost otvorena je samo do 14 sati a naše molbe djelatnicama na ulazu (došli smo 10 minuta prije zatvaranja) nisu pomogle da barem nakratko uđemo.

Vozeći se po Gran Canariji svugdje nailazimo na propagandne poruke u kojima se turisti pozivaju u glasoviti Palmitos park. Tražimo ga na karti, a zatim (ne)namjerno zalutamo u tamošnja brda, gdje vidimo brojne vile i kuće za odmor. Pogled s ovih visina je fantastičan.
Ubrzo smo u Palmitos parku. I zaista ovaj park je poseban izazov i starije i za djecu. Riječ je o reprezentativnom parku s brojnim životinjama, cvijećem, orhidejama, pticama iz cijelog svijeta, akvarijem s više od 4.000 riba, leptirima i s posebnim programom u kojem smo vidjeli show papagaja i show ptica grabljivica. Uživali smo, no nažalost jedan dan je bio prekratak da bismo sve temeljito vidjeli. Zadnji dio dana provodimo na jugozapadu otoka, pa odlazimo do mjesta Mogan i Porto de Mogán.

Ulice Porto de Mogana – sve u cvijeću, a dominira bugenvilija // Foto: Stjepan Odobašić

Mala luka Porto de Mogán naprosto nas osvaja svojom pitomošću i egzotičnošću. Ispijamo kavu u jednom kafiću na rivi. Marina je puna prekrasnih i luksuznih brodova. Posvuda cvijeće i neizostavna bugenvilija.

Drugog dana ponovno šećemo po pješčanim plažama. Odšetali smo se i do pustinjskih dina u Maspalomasu. Penjemo se po visokim nanosima pijeska i uživamo. Spuštamo se po pješčanim dinama. Zaista je opuštajuće. Bio je to poseban doživljaj. Kao da ste u Sahari.

PEKARSTVO I GASTRONOMIJA

Otići na Gran Canariju uopće nije (pre)skupo. Hrana je relativno jeftina i vrlo ukusna. Primjerice, brojni su restorani i restorančići, vrlo lijepo uređeni s odličnom kuhinjom. PDV je ovdje zanemariv, što dokazuje da Kanarski otoci imaju posebne privilegije i status zbog svog značaja u turizmu. Možete otići na niz izleta, među kojima su; camel safari, jeep safari, vožnja podmornicom, kanarsku večeru u spilji, Las Palmas shopping itd.

Tipična kanarska arhitektura – San Bartolome de Tirajana // Foto: Stjepan Odobašić

Zanimljivo je da tako malo područje ima izuzetno originalnu gastronomiju. Kuhinja je raznovrsna, a temelji se na svim vrstama mesa, a posebno mjesto zauzimaju ribe i plodovi mora. Preferiraju se brojni umaci. Kažu da je kanarska kuhinja spoj španjolske, portugalske i orijentalne kuhinje.

Što se tiče pekarstva, ništa posebno. „Pekarska globalizacija“ je i ovdje prodrla, tako da je ponuda slična onoj u mnogim europskim zemljama. Od pekarsko-slastičarskih proizvoda mogli bismo izdvojiti njihove kolačiće pod imenom suspiros palmeros, mazapan de las medianias s bademima, te kekse bollos de millo. Zadnje dane koristimo za obilazak plaže. Kupamo se u hotelskom bazenu. Tu je večernja šetnja kroz Playa del Engles.

Basillica de la Nostra Señora del Piño u Teroru // Foto: Stjepan Odobašić

Sve je podređeno turizmu. Godišnji prihod od turizma donosi godišnje Kanarskim otocima 7 milijardi dolara. Između siječnja i rujna ove godine 9.9 milijuna turista posjetilo je Kanarske otoke, prema španjolskom Nacionalnom institutu za statistiku, što je 10.3 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine. Ukupno stanovništvo Kanarskih otoka iznosilo je prošle godine 2.2 milijuna. Aktivisti tvrde da dolazak milijuna posjetitelja svake godine iscrpljuje ograničene prirodne resurse poput vode i šteti okolišu. Brojni su prosvjedi protiv masovnog turizma. Kao i u Hrvatskoj nastao je pravi bum privatnih iznajmljivača. Mnogi od stanovnika, iznajmljivača kako bi ostvarili zaradu od turizma iznajmljuju svoje nekretnine i za vrijeme sezone spavaju u svojim autima.

Otići na Kanarske otoke za Novu godinu ili u siječnju pravi je doživljaj i idealna prilika da 8 dana zaboravite na snijeg i zimu. Ovo je ljetovanje (zimovanje) kakvo ste si oduvijek željeli. Jedini je problem što ne možete ostati duže.

Oglas

Najnovije objave

Vezane vijesti