Petak, 25. lipnja 2021.

U đurđevačkom muzeju oživljene skulpture anđela iz Donacije Ivana Lackovića Croate

Ovi anđeli pripadali su najvjerojatnije dijelu nekog retabla na sakralnom baroknom oltaru i odaju ruku vrsnog majstora koji ih je izradio

Preporučujemo

Briga o zaštiti muzejskih predmeta jedna je od zadaća đurđevačkog muzeja, a ona se doista već nekoliko godina za redom provodi na pokretnoj baštini.

U velikoj Donaciji likovnih djela domaćih i inozemnih autora Ivana Lackovića Croate, istaknuto mjesto zauzimaju sakralne skulpture od kojih su neke našle mjesto u izložbenom prostoru potkrovlja srednjovjekovne utvrde Stari grad.

Među skulpturama važno je istaknuti dva anđela koji su nakon konzervatorsko-restauratorskih radova ozdravljeni i vratili su se u punom sjaju i raskoši baroka.

Uz kontinuiranu potporu Ministarstva kulture i medija te Grada Đurđevca, dio građe sukcesivno se zaštićuje uz provođenje složenih konzervatorsko-restauratorskih zahvata.

– Zanimljiva je priča da Lacković Croata za mnoge od njih nije znao gdje su izvorno pripadali, ali kada su dospjele do njegova ateljea, svakako je želio da ih spasi, iako često nisu bile privlačne oku. Upravo jedne od njih bile su i skulpture ova dva anđela koja su imala dvije sreće – prvu da su dospjele u ruke samog Lackovića Croate, a drugu da su njegovom donacijom galeriji Stari grad, odnosno muzeju, na neki način bile spašene od daljnjih putovanja – ističe je ravnateljica đurđevačkog muzeja Edita Janković Hapavel.

Put njihova ozdravljenja bio je izazov u svakom pogledu, osobito za višu konzervatoricu-restauratoricu za polikromnu drvenu skulpturu, Zvjezdanu Jembrih.

Ona je tijekom restauracije došla do spoznaje kako se radi o kvalitetnim baroknim drvenim skulpturama koje je trebalo spasiti od daljnjeg propadanja, crvotočine te doći do izvornih oslika.

Ovi anđeli pripadali su najvjerojatnije dijelu nekog retabla na sakralnom baroknom oltaru i odaju ruku vrsnog majstora koji ih je izradio.

– Njihovu starost vjerojatno možemo vezati oko polovice 18. stoljeća. Teško je reći kojoj školi bi pripadali, ali njihova reprezentativnost zasigurno govori i o materijalnom statusu naručitelja – istaknula je ravnateljica muzeja Edita Janković Hapavel.

Fotografije možete pogledati ovdje.

Najnovije objave