Masna jetra više nije rijetka dijagnoza, niti bolest ograničena na mali broj bolesnika. Riječ je o jednom od najbrže rastućih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, a stručnjaci upozoravaju da se o toj bolesti još uvijek premalo govori.
Prema procjenama domaćih gastroenterologa i podacima iz kliničke prakse, nealkoholna masna bolest jetre pogađa oko 20 do 30 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, što znači da bi s tim poremećajem mogla živjeti otprilike svaka četvrta odrasla osoba.
Iako ne postoje velike populacijske studije koje bi dale potpuno precizne brojke, hrvatski se podaci uklapaju u europski prosjek. Bolest je najčešće povezana s pretilošću, dijabetesom tipa 2, povišenim masnoćama u krvi i sjedilačkim načinom života, a često se otkriva slučajno, tijekom rutinskih laboratorijskih ili ultrazvučnih pregleda.
Masna jetra u početku najčešće ne uzrokuje tegobe. Nastaje zbog dugotrajne neravnoteže između unosa i potrošnje kalorija, pri čemu se višak energije u jetri pohranjuje u obliku masti. Mehanizam koji je nekada imao zaštitnu ulogu u suvremenim uvjetima obilja i tjelesne neaktivnosti postaje – štetan.
Što se događa u jetri
Jetra inače sadrži male količine masti, no kada se masnoća nakuplja u više od pet posto jetrenih stanica, govori se o masnoj jetri. Kod nealkoholne masne jetre uzrok nije alkohol, nego metabolički poremećaji, poput viška kilograma, šećerne bolesti ili povišenih masnoća u krvi. Zbog toga se danas sve češće koristi i naziv metabolički povezana masna bolest jetre.
Bolest može imati blaži oblik, kada je u jetri prisutna masnoća, ali bez upale i trajnog oštećenja. Taj se stadij u mnogim slučajevima može povući promjenama životnih navika. No, kod težeg oblika, uz masnoću se razvijaju upala i oštećenje jetrenih stanica, što s vremenom može dovesti do stvaranja ožiljaka (fibroze), ciroze, pa čak i raka jetre.
Problem je što masna jetra često nema nikakvih simptoma godinama. Kada se ipak pojave, najčešći su umor, nelagoda ili tupa bol ispod desnog rebrenog luka te povišene vrijednosti jetrenih enzima u krvi. Upravo zato bolest se nerijetko otkriva slučajno.
Kada masna jetra više nije bezazlena
Kod dijela bolesnika masna jetra prelazi u uznapredovali oblik bolesti, pri čemu dolazi do razvoja upale jetre i postupnog stvaranja ožiljnog tkiva. Taj stadij danas se naziva metabolički disfunkcijski steatohepatitis (MASH), ranije poznat kao nealkoholni steatohepatitis (NASH).
MASH je ozbiljna bolest koja može dovesti u konačnici i do potrebe za transplantacijom jetre. Upravo za ovu fazu bolesti do nedavno u Europi nije postojao ni jedan specifično odobren lijek, a liječenje se temeljilo isključivo na promjenama životnih navika i kontroli pridruženih metaboličkih bolesti.
Europska agencija za lijekove (EMA) ove je godine po prvi put odobrila lijek namijenjen upravo bolesnicima s uznapredovalom masnom jetrom. Riječ je o resmetiromu, odobrenom za liječenje odraslih osoba s MASH-om i umjerenom do uznapredovalom fibrozom jetre (stadiji F2 i F3), u kombinaciji s prehranom i tjelesnom aktivnošću.
Lijek je već dostupan u Njemačkoj, a europsko odobrenje znači da se, nakon nacionalnih procedura procjene i financiranja, može uvoditi i u ostalim državama članicama Europske unije, uključujući Hrvatsku.
Kako djeluje resmetirom
Resmetirom djeluje ciljano u jetri, što ga razlikuje od većine dosadašnjih terapijskih pristupa. Veže se na beta-receptor hormona štitnjače (THR-β), koji je dominantno izražen u jetrenom tkivu, te tako oponaša stanje blago pojačane funkcije štitnjače, ali bez značajnih učinaka na ostatak organizma.
Rezultat je takvog djelovanja ubrzan metabolizam masti u jetri, smanjeno nakupljanje triglicerida te ublažavanje upale i fibroze. Drugim riječima, lijek ne djeluje samo na posljedice, nego izravno na temeljni mehanizam bolesti.
”Za pacijente ovaj je lijek pravi blagoslov, jer po prvi put imamo specifičnu terapiju koja djeluje izravno u jetri i može zaustaviti ili barem ublažiti začarani krug oštećenja, upale i fibroze“, izjavio je prof. dr. Frank Tacke, ravnatelj Klinike za hepatologiju i gastroenterologiju berlinske Charité, za zdravstveni magazin Visite javne televizije NDR.
Unatoč velikom iskoraku, EMA je lijek odobrila uz posebne uvjete. Riječ je o uvjetnom odobrenju, što znači da se očekuju dodatni dokazi o dugoročnoj učinkovitosti i sigurnosti, a novi će se podaci procjenjivati najmanje jednom godišnje.
Razlog tome je što još uvijek nedostaju ključni klinički ishodi, ponajprije odgovor na pitanje smanjuje li liječenje smrtnost ili potrebu za transplantacijom jetre. Upravo se tim pitanjima bavi aktualna studija MAESTRO-NASH OUTCOMES.
Nuspojave i dodatni metabolički učinci
Osim povoljnog učinka na jetru, resmetirom je u kliničkim ispitivanjima pokazao i smanjenje masnoća u krvi, uključujući LDL-kolesterol, što predstavlja dodatnu korist za bolesnike s metaboličkim poremećajima.
Ipak, lijek nije bez nuspojava. Najčešće su proljev i mučnina, dok se svrbež javlja nešto rjeđe, ali i dalje relativno često. Većina nuspojava javlja se u ranoj fazi liječenja i uglavnom je blagog do umjerenog intenziteta.
Odluka EMA-e temelji se ponajprije na rezultatima velike multinacionalne kliničke studije faze III MAESTRO-NASH, objavljene u New England Journal of Medicine.
Studija je obuhvatila 966 odraslih bolesnika s MASH-om i različitim stupnjevima fibroze jetre, koji su tijekom 52 tjedna primali 80 mg ili 100 mg resmetirona ili placebo. Nakon godinu dana potpuno povlačenje MASH-a zabilježeno je kod oko 30 posto bolesnika na dozi od 100 mg i oko 26 posto onih na dozi od 80 mg, dok je u placebo-skupini taj udio iznosio oko deset posto. Uz to, fibroza jetre poboljšala se za najmanje jedan stadij kod približno četvrtine bolesnika liječenih novim lijekom.
”Posebno je značajno to što se ovim lijekom mogu ublažiti, pa čak i djelomično poništiti oštećenja jetre u srednjim fazama fibroze, prije nego što bolest postane nepovratna“, istaknuo je prof. dr. Rainer Günther, voditelj hepatologije Sveučilišne klinike Schleswig-Holstein u Kielu.
Promjene životnih navika i dalje su temelj liječenja
Unatoč velikom terapijskom iskoraku, stručnjaci naglašavaju da ni jedan lijek ne može zamijeniti promjene životnog stila. Gubitak tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, smanjen unos alkohola te liječenje pridruženih bolesti poput dijabetesa i dislipidemije i dalje su temelj terapije.
Preporučuje se smanjenje tjelesne mase za najmanje pet posto, a kod bolesnika s razvijenom fibrozom i oko deset posto, uz najmanje tri sata aerobne tjelesne aktivnosti tjedno. Te mjere u mnogim slučajevima dovode do značajnog poboljšanja stanja i trebaju se nastaviti čak i nakon uvođenja terapije lijekovima.
Autor: Vedrana Larva
