Debljina je posljednjih desetljeća izrasla u jednu od najvećih prijetnji javnom zdravlju, i to ne samo u razvijenim zemljama nego i globalno.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) više od milijardu ljudi u svijetu danas živi s debljinom.
Trendovi su zabrinjavajući – do 2035. godine očekuje se da će se ta brojka udvostručiti i doseći dvije milijarde.
Hrvatska u tom pogledu stoji posebno loše. Prema najnovijim podacima, više od 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što nas svrstava u europski vrh. Europski prosjek iznosi oko 53 posto, što znači da je hrvatsko društvo posebno izloženo rizicima koje ova bolest nosi.
Debljina se danas smatra kroničnom bolešću, a ne prolaznim estetskim problemom. Povezana je s više od 229 različitih komplikacija i ozbiljnih zdravstvenih stanja. Najčešće među njima su dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak, bolesti zglobova, metabolički poremećaji jetre, refluksna bolest, opstruktivna apneja u snu i određene vrste malignih bolesti. Posebno su važne kardiovaskularne komplikacije, budući da upravo bolesti srca i krvnih žila ostaju vodeći uzrok smrtnosti i u Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije.
Što je ITM viši, to je životni vijek kraći
Na edukativnom briefingu posvećenom povezanosti debljine i kardiovaskularnih bolesti predavanje je u ponedjeljak, 15. rujna, održao akademik Davor Miličić, jedan od vodećih hrvatskih kardiologa. Naglasio je da je debljina postala središnja tema svih velikih kardioloških kongresa upravo zbog razmjera njezinih posljedica.
“Debljina nije samo estetski, nego ozbiljan zdravstveni problem povezan s više od 229 bolesti i komplikacija, od kojih mnoge mogu skratiti životni vijek. Što je indeks tjelesne mase (ITM) viši, to je životni vijek kraći. Ako je ITM između 35 i 40, šansa da osoba doživi 70 godina pada na oko 60 posto, a kod ITM-a iznad 40 ta šansa pada i do 50 posto”, upozorio je akademik Miličić.
Podsjetio je da je nekada debljina često bila “preskakana” u medicinskoj dokumentaciji, dok su se liječnici fokusirali na druge dijagnoze poput dijabetesa ili hipertenzije. Danas je jasno da debljina zaslužuje status posebne kronične bolesti jer stoji u podlozi niza drugih poremećaja.
Posljedice koje nadilaze estetiku
Debljina nije samo rizik za razvoj dijabetesa i hipertenzije, nego dovodi do cijelog niza komplikacija u gotovo svim organskim sustavima. Masne stanice, naglasio je Miličić, više nisu tek pasivni spremnici energije. One funkcioniraju kao endokrini organ koji luči niz tvari – adipokine – s negativnim učincima na metabolizam i krvne žile. Posebno je opasan visceralni tip debljine, poznat kao “jabukasti”, kod kojeg se masnoća nakuplja oko trbušnih organa i unutar mišićnog tkiva, gušterače, bubrega, srca i jetre.
”Debljina u organizmu izaziva stanje kronične upale niskog intenziteta. To dovodi do inzulinske rezistencije, povišene razine glukoze i masnoća u krvi te ubrzanog razvoja ateroskleroze. Posljedice su dijabetes, infarkti, moždani udari, zatajenje srca i oštećenja bubrega. To je bolest koju moramo dijagnosticirati i liječiti kao svaku drugu bolest, a ne tek promatrati kao estetski problem, istaknuo je Miličić.
Koliko pomaže gubitak kilograma?
Čak i relativno malo smanjenje tjelesne mase donosi značajne koristi. Gubitak od samo pet posto može popraviti vrijednosti krvnog tlaka i glukoze, pa i dovesti do remisije hipertenzije ili predijabetesa. Kod smanjenja težine od 10 do 15 posto, poboljšava se funkcija jetre, smanjuje opterećenje na zglobove, a brojni pacijenti postižu remisiju dijabetesa tipa 2. Ako je gubitak veći od 15 posto, dolazi do jasnog smanjenja kardiovaskularne smrtnosti, pa i remisije bolesti poput gastroezofagealne refluksne bolesti li opstruktivne apneje u snu.
Drugim riječima, mršavljenje nije samo stvar izgleda, nego ključni terapijski alat za produljenje života i očuvanje zdravlja. No, samo dijetom i tjelesnom aktivnošću rijetki uspijevaju dugoročno održati značajan gubitak težine, što je otvorilo prostor za nove terapijske mogućnosti, istaknuo je akademik Miličić.
Novi lijekovi mijenjaju paradigmu
U posljednjih nekoliko godina na tržište su uvedeni lijekovi koji značajno mijenjaju način na koji liječnici pristupaju debljini. Riječ je o lijekovima iz skupine agonista GLP-1 receptora, koji ne samo da pomažu u kontroli apetita i smanjenju tjelesne mase, nego imaju i dokazane učinke na smanjenje kardiovaskularnih događaja. Najistaknutija među tim molekulama je semaglutid u dozi od 2,4 miligrama.
Semaglutid je jedini lijek za liječenje debljine koji je u velikim kliničkim ispitivanjima dokazao smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara te smrti od kardiovaskularnih uzroka, i to neovisno o postignutom gubitku kilograma. Učinci su bili vidljivi već u prvim mjesecima terapije, što upućuje na dodatni mehanizam djelovanja izvan samog mršavljenja.
Impresivni rezultati studija
Na velikom kardiološkom kongresu u Madridu prošloga tjedna predstavljeni su rezultati SELECT studije, najvećeg kliničkog ispitivanja dosad provedenog s lijekom za liječenje debljine. Pokazalo se da semaglutid u dozi od 2,4 miligrama značajno smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara te smrti od kardiovaskularnih uzroka kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom i postojećom kardiovaskularnom bolešću, ali bez dijabetesa.
U istom je sklopu predstavljena i STEER studija, koja je po prvi put usporedila djelovanje semaglutida i tirzepatida u stvarnim uvjetima, potvrdivši prednost semaglutida u zaštiti od najtežih srčanožilnih događaja.
Velika SELECT studija, provedena na gotovo 18 tisuća bolesnika u 41 zemlji, pokazala je da semaglutid 2,4 mg smanjuje rizik od velikih nepovoljnih kardiovaskularnih događaja za više od 20 posto u odnosu na placebo. Rizik smrti smanjen je za 19 posto, rizik od razvoja bolesti bubrega za 22 posto, dok je rizik od pojave dijabetesa tipa 2 smanjen čak za 73 posto. Zanimljivo je da su se pozitivni učinci počeli javljati već nakon tri mjeseca terapije, kada prosječan gubitak težine nije prelazio četiri posto.
Rezultati su potvrđeni i u stvarnim uvjetima, izvan stroge kontrole kliničkih studija. Tako je SCORE studija, provedena na više od 27 tisuća pacijenata, pokazala 42-postotno smanjenje rizika od kardiovaskularne smrti, srčanog i moždanog udara. Rizik smrti od svih uzroka smanjen je za 57 posto, a smrtnost povezana s kardiovaskularnim bolestima za 73 posto.
U najnovijoj STEER studiji,semaglutid je uspoređen s tirzepatidom. Rezultati su pokazali da je semaglutid smanjio rizik od srčanog i moždanog udara ili smrti za 57 posto u odnosu na tirzepatid kod osoba s pretilošću i kardiovaskularnom bolešću. To ga čini jedinstvenim u skupini lijekova protiv debljine.
Imperativ – liječiti debljinu kao bolest
“Debljinu danas liječimo kao bolest. Ne radi se samo o gubitku kilograma, nego o smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara, dijabetesa, bolesti jetre i niza drugih kroničnih stanja. Liječenje debljine lijekovima otvara mogućnost ne samo poboljšanja kvalitete života nego i produljenja životnog vijeka”, naglasio je akademik Miličić.
Prema njegovim riječima, upravo ovakav koncept pokazuje da medicina ulazi u novu fazu – fazu u kojoj se debljina tretira ravnopravno s drugim kroničnim bolestima poput hipertenzije ili dijabetesa. Uvođenje učinkovitih lijekova daje liječnicima moćan alat, dok pacijentima pruža novu nadu da se ne moraju sami boriti protiv bolesti koja je, zbog brojnih čimbenika, vrlo teško izlječiva bez dodatne pomoći.
Autor: Vedrana Larva
