Prehrana je odavno prepoznata kao jedan od važnih čimbenika u prevenciji i razvoju raka. No, najnovija istraživanja sugeriraju da čak i namirnice koje svakodnevno koristimo u kuhinji, poput biljnih ulja, mogu imati neočekivanu ulogu u rastu agresivnih oblika raka dojke.
Dvije studije – jedna provedena u New Yorku na Weill Cornell Medicine, a druga na Sveučilištu Illinois – ukazale su na to da prehrambene navike možda izravno utječu na progresiju bolesti. Iako rezultati zahtijevaju opreznu interpretaciju, otvaraju važna pitanja o ravnoteži masnih kiselina u prehrani, načinu pripreme hrane i mogućim personaliziranim preporukama za pacijentice s visokim rizikom.
Trostruko negativan rak dojke – osobito izazovan podtip
Rak dojke je najčešća maligna bolest žena u Hrvatskoj, a svake godine dijagnosticira se oko 3000 novih slučajeva. Trostruko negativni rak dojke (TNBC) čini približno 15 posto svih dijagnoza, što znači da svake godine pogađa stotine pacijentica. Poseban je po tome što tumorske stanice nemaju receptore za estrogen ni progesteron, niti pojačanu ekspresiju HER2 proteina.
Upravo zbog toga nedostaju hormonske i ciljane terapije koje se uspješno primjenjuju kod drugih podtipova raka dojke. Standardno liječenje temelji se uglavnom na kemoterapiji, uz operaciju i zračenje, a stope preživljenja u pravilu su niže nego kod hormonski ovisnih tumora. Upravo zato znanstvenici širom svijeta tragaju za novim terapijskim mogućnostima i dodatnim faktorima koji utječu na razvoj bolesti.
Linolna kiselina i molekularni mehanizmi
Jedno od najnovijih otkrića dolazi iz Centra za rak na medicinskom fakultetu Weill Cornell Medicine u New Yorku. Ove su godine objavili u časopisu Science istraživanje prema kojem linolna kiselina – omega-6 masna kiselina koja se u velikim količinama nalazi u suncokretovom, sojinom i kukuruznom ulju – može izravno potaknuti rast trostruko negativnog raka dojke (WCM Newsroom, Science).
Znanstvenici su pokazali da se linolna kiselina veže na protein FABP5 (Fatty Acid-Binding Protein 5), koji se u visokim razinama nalazi upravo u stanicama TNBC-a. Vezanjem na taj protein aktivira se signalni put mTORC1, ključni regulator rasta i metabolizma stanica, čime se ubrzava napredovanje tumora (PubMed, Inside Precision Medicine). U eksperimentima na životinjama, miševi hranjeni prehranom bogatom linolnom kiselinom razvili su veće tumore, a povišene razine FABP5 i linolne kiseline pronađene su i u krvi pacijentica oboljelih od TNBC-a.
Ovi rezultati ne znače da je linolna kiselina sama po sebi uzrok raka. Radi se o mogućem objašnjenju zašto neki tumori rastu brže od drugih i zašto prehrana može djelovati kao dodatni čimbenik. Autori naglašavaju da bi FABP5 u budućnosti mogao poslužiti i kao biomarker koji bi pomogao u personaliziranju prehrambenih preporuka i terapijskih strategija. Zanimljivo je i da se isti mehanizam istražuje i kod drugih tumora, uključujući rak prostate (Rutgers University).
Zašto je ravnoteža važna?
Linolna kiselina esencijalna je masna kiselina, što znači da je moramo unositi hranom jer je organizam ne može sam proizvesti. Ona ima važnu ulogu u zdravlju kože, strukturi staničnih membrana i regulaciji upale. Međutim, moderna prehrana često donosi prevelik unos omega-6 masnih kiselina, a premalo omega-3, koje nalazimo u ribi, orasima i lanenim sjemenkama. Ta neravnoteža može pridonijeti kroničnoj upali, što je jedan od poznatih pokretača raka i drugih bolesti.
Prethodne opservacijske studije nisu pronašle jasnu vezu između unosa linolne kiseline i rizika od raka dojke u općoj populaciji. Primjerice, meta-analiza iz 2023. godine, koja je obuhvatila više od 350.000 žena, zaključila je da nema značajnog utjecaja na ukupni rizik. Međutim, nova istraživanja poput prethodno spomenute pokazuju da se efekti moraju promatrati u kontekstu specifičnih podtipova tumora i individualnih bioloških razlika. To objašnjava zašto jedan dio studija vidi zaštitne učinke, dok drugi upućuju na potencijalno negativan utjecaj.
Ponovna upotreba ulja – dodatni rizik
Druga studija koja se bavi jestivim uljem dolazi sa Sveučilišta Illinois. Objavljena je u časopisu Cancer Prevention Research i pokazuje da višekratno korištenje ulja za prženje može dodatno pogoršati metastatski rast raka dojke (news.illinois.edu, PubMed). U istraživanju su miševi hranjeni svježim sojinim uljem ili uljem koje je bilo višestruko zagrijavano, oponašajući praksu iz restorana gdje se ulje koristi više puta.
Rezultati su bili jasni: kod miševa koji su konzumirali višestruko zagrijavano ulje, rast metastatskih tumora bio je četiri puta veći nego kod onih hranjenih svježim uljem. U njihovim plućima pronađeno je i dvostruko više tumora, koji su bili znatno agresivniji i invazivniji (Medical News Today). Znanstvenici objašnjavaju da se ponovnim zagrijavanjem ulja oslobađa akrolein, kemikalija koja je toksična i potencijalno kancerogena, a nastaju i oksidirane masne kiseline i polimeri koji dodatno pogoršavaju učinak (Tech Explorist).
Takva praksa česta je u ugostiteljstvu i industriji brze hrane, ali i u nekim kućanstvima. Iako se često smatra bezopasnim iskoristiti ulje još jednom, rezultati istraživanja sugeriraju da višestruko korištenje nije bezazleno, osobito u kontekstu raka.
Umjerenost i personalizacija
Što sve ovo znači za svakodnevni život? Stručnjaci naglašavaju da nema razloga za paniku. Istraživanja ne tvrde da jestivo ulje izravno uzrokuje rak. Radi se o potencijalnim mehanizmima koji u određenim kontekstima mogu ubrzati napredovanje bolesti. Ključna poruka je umjerenost i raznolikost u prehrani te izbjegavanje praksi za koje se pokazalo da mogu biti štetne, poput višestrukog zagrijavanja ulja.
Za pacijentice s trostruko negativnim rakom dojke posebno je važno naglasiti mogućnost personaliziranog pristupa. Ako buduća istraživanja potvrde da razine FABP5 mogu poslužiti kao biomarker, liječnici će moći davati individualizirane prehrambene preporuke – primjerice, smanjiti unos omega-6 ulja i preporučiti ulja bogata mononezasićenim mastima, poput maslinovog. Ekstra djevičansko maslinovo ulje stabilno je za kuhanje na umjerenim temperaturama, dok je rafinirano pogodnije za viša zagrijavanja, što ga čini praktičnom i zdravijom alternativom.
Balans omega-6 i omega-3
Jedan od glavnih zaključaka oba istraživanja jest važnost ravnoteže. Omega-6 masne kiseline, uključujući linolnu, potrebne su organizmu. No, kada ih unosimo previše, a premalo omega-3, stvara se okruženje koje pogoduje kroničnoj upali. Upravo taj disbalans smatra se mogućim okidačem za ubrzano napredovanje tumora (Rutgers University). Zato nutricionisti preporučuju povećati unos ribe, orašastih plodova i lanenih sjemenki, te istodobno paziti na količinu biljnog ulja koja se koristi u kuhanju.
Najnovija istraživanja podsjećaju i da prehrana nije samo opći čimbenik zdravlja, već može imati i vrlo specifične učinke na rast i ponašanje tumora. Linolna kiselina u određenim okolnostima može djelovati kao gorivo za trostruko negativni rak dojke, dok ponovno zagrijavanje ulja oslobađa spojeve koji dodatno pogoršavaju bolest i potiču metastaze.
Pametni prehrambeni izbori – umjeren unos masnoća, izbjegavanje višestrukog korištenja ulja za prženje, ravnoteža omega-6 i omega-3 masnih kiselina te prilagodba prehrane individualnim rizicima – predstavljaju konkretan način kako dodatno zaštititi zdravlje. Za pacijentice s visokim rizikom ili već dijagnosticiranim trostruko negativnim rakom dojke, ova otkrića otvaraju vrata personaliziranom pristupu prehrani i potencijalno novim terapijskim mogućnostima.
Autor: Vedrana Larva
