Iako ih mnogi zaobilaze zbog mirisa, probavnih smetnji ili zato što im nisu na listi “omiljenog povrća”, kupusnjače poput kupusa, brokule, kelja, prokulica i karfiola sve više zaokupljaju pažnju znanstvenika.
Njihova niska cijena, dostupnost i bogatstvo zaštitnih tvari čine ih iznimno vrijednima – osobito za osobe koje se liječe od karcinoma ili nastoje smanjiti svoj rizik.
Stručnjaci vodećih svjetskih onkoloških instituta, uključujući američki Nacionalni institut za rak (NCI), ističu da kupusnjače sadrže jedinstvene biljne spojeve – glukozinolate – koji se tijekom pripreme razgrađuju u bioaktivne tvari poput izotiocijanata i sulforafana. Upravo su ti spojevi povezani s usporavanjem rasta malignih stanica, protuupalnim učinkom i sposobnošću neutralizacije potencijalno kancerogenih tvari.
Kupusnjače su više od običnog povrća
U svakodnevnom govoru, pod kupusnjače spadaju kupus, brokula, kelj, prokulice, karfiol, rotkvice, keleraba i raštika. Sve te biljke pripadaju rodu Brassica, a osim što su bogate vlaknima, vitaminima C, K i folatima, njihova posebnost leži u sumpornim spojevima glukozinolatima, zbog kojih često imaju izražen miris prilikom kuhanja.
Glukozinolati su tvari koje biljke proizvode radi vlastite obrane od štetnika, ali se pokazalo da imaju blagotvoran učinak i na ljudsko zdravlje. Kada se biljka reže, žvače ili kuha, oni se pretvaraju u aktivne spojeve, a najpoznatiji među njima je sulforafan.
Sulforafan i antitumorski učinci
Sulforafan je predmet intenzivnog istraživanja posljednjih 20-ak godina, osobito u području onkologije. Istraživanja in vitro i na životinjskim modelima pokazala su da ova tvar može potaknuti apoptozu (programiranu smrt) stanica raka, inhibirati angiogenezu (stvaranje novih krvnih žila koje hrane tumor) te djelovati kao snažan antioksidans i protuupalno sredstvo.
Cvjetača, odnosno karfiol, posebno je zanimljiva jer sadrži glukorafanin – prekursor sulforafana – ali i sinigrin, drugi važan glukozinolat koji potiče enzime detoksikacije i zaštite DNA. Uz to, karfiol sadrži i fitonutrijente koji pomažu u regulaciji hormona, što može biti važno kod hormonski ovisnih tumora poput raka dojke.
U znanstvenom radu objavljenom u časopisu Frontiers in Pharmacology navodi se da konzumacija karfiola može usporiti razvoj karcinoma, osobito u ranim fazama bolesti, zahvaljujući sinergijskom djelovanju više fitokemikalija koje se u njemu nalaze.
Klinička istraživanja i preporuke
U studiji objavljenoj 2021. u časopisu Nutrients, autori navode da biljni izotiocijanati mogu imati značajnu ulogu u prevenciji i terapiji kroničnih bolesti, uključujući rak dojke, prostate, debelog crijeva i pluća. Sulforafan, prisutan u brokuli, karfiolu i prokulici, pokazao je inhibicijski učinak na rast tumorskih stanica kod više tipova karcinoma.
Dijetetičari i nutricionisti već godinama preporučuju redovitu konzumaciju kupusnjača – ne samo zbog potencijalnog antikancerogenog učinka, već i zbog koristi za srce, krvni tlak, šećer i probavu.
”Jedna do dvije porcije dnevno, svježe ili minimalno termički obrađene kupusnjače, mogu dugoročno pridonijeti smanjenju rizika od kroničnih bolesti”, navodi američka nutricionistica Emma Veilleux iz UCLA Centra za integrativnu onkologiju.
Način pripreme je ključan
Način pripreme značajno utječe na očuvanje zaštitnih spojeva. Kuhanje na visokoj temperaturi i u vodi može smanjiti količinu glukozinolata i vitamina C. Zato se preporučuje kuhanje na pari, kratko pirjanje ili čak konzumacija sirovog povrća, ako to zdravstveno stanje dopušta.
Za maksimalni učinak sulforafana, preporučuje se da se narezane kupusnjače ostave 30 do 40 minuta prije kuhanja. Taj postupak omogućuje djelovanje enzima mirozinaze, ključnog za stvaranje korisnih izotiocijanata.
Za one s osjetljivim želucem preporučuje se postupno uvođenje kupusnjača u prehranu. Probiotici i fermentirane verzije, poput kiselog kupusa, dodatno pomažu u probavi. Kod problema sa štitnjačom, sirove kupusnjače mogu privremeno ometati apsorpciju joda, ali se taj učinak gotovo potpuno uklanja termičkom obradom.
Nisu dovoljno zastupljene u prehrani
Kupus, brokula, kelj i karfiol možda nisu atraktivne supernamirnice, ali predstavljaju funkcionalnu hranu iz našeg podneblja s dokazanim zaštitnim učinkom. Njihova snaga leži u redovitosti i jednostavnosti – nekoliko obroka tjedno može ojačati imunitet, poboljšati probavu i smanjiti rizik od niza bolesti, uključujući rak.
Iako rastu u gotovo svakom vrtu i dostupne su cijele godine, kupusnjače su i dalje podzastupljene na tanjurima. Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), prosječni Hrvat pojede tek oko 15 kg kupusa godišnje, dok su karfiol, prokulice ili raštika još rjeđe u prehrani. Edukativne kampanje i školski programi pokušavaju promijeniti te navike, ali rezultati su još uvijek ograničeni.
Za osobe na onkološkom liječenju, kupusnjače – uz stručni savjet – mogu biti vrijedna prehrambena potpora. A za sve ostale – pametan, dostupan i zdrav izbor koji zaslužuje više mjesta na stolu.
Autor: Vedrana Larva
