Emisije ugljika u atmosferu povezane s ovogodišnjim šumskim požarima najviše su dosad zabilježene od početka vođenja evidencije prije 23 godine u Europi, objavila je proteklog tjedna europska služba Copernicus.
Nakon ljetnih mjeseci obilježenih ‘intenzivnom aktivnošću šumskih požara u Europi’, posebice na Pirinejskom poluotoku, ‘ukupne godišnje emisije ugljika procijenjene za Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo… najviše su’ dosad zabilježene od kako je Služba za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) počela analizirati atmosferu, navodi se u priopćenju za javnost.
Od početka godine, šumski požari u Europi oslobodili su 12,9 megatona ugljika. Prethodni godišnji rekordi bili su 11,4 megatona ugljika, 2003. i 2017. godine.
Ovaj rekord uglavnom je posljedica šumskih požara koji su opustošili Pirinejski poluotok sredinom kolovoza. Samo u Španjolskoj ovi su požari usmrtili četiri osobe i spalili područje veće od 350.000 hektara.
”Ukupne emisije u regiji, koje su bile ispod prosjeka do početka kolovoza, dramatično su se promijenile u samo jednom tjednu“, ističu iz Copernicusa.
Emisije stvorene požarima samo u Španjolskoj i Portugalu čine oko tri četvrtine ukupnih emisija u Europi.
Na emisije ugljika nad Europom utjecali su i požari u Kanadi, tzv. ‘megapožari’. Gorjeli su tijekom ljeta i nastavili se do početka rujna, uzrokujući druge najveće godišnje emisije, nakon onih 2023. godine.
Veliki oblak dima prešao je Atlantik, a onda stigao do zapadne Europe, napominje Copernicus.
Ljeto 2025. obilježile su i ‘neobično česte i intenzivne’ epizode nanosa saharske prašine, preko Sredozemnog mora u južnu Europu ili preko Atlantika na američki kontinent.
Konačno, toplinski valovi povećali su koncentracije ozona nad većim dijelom Europe, s negativnim utjecajem na kvalitetu zraka i ljudsko zdravlje.
Autor: AFP/Laura Volarić Horvat
