Trojica vrsnih trkača, Matija Melnjak (Veliki Otok), Viktor Sabo i Zoran Kociper (obojica Legrad), poznatiji i kao Dabreki, uspješno su savladali mitsku stazu Atenskog maratona, utrke koja predstavlja srce i dušu maratonskog pokreta.
Na startnoj liniji 42. izdanja jedne od najznačajnijih utrka na svijetu našli su se među 24.000 sudionika. Nisu bili na bilo kojem maratonu, bili su u Grčkoj, spremni pokloniti se povijesti i istrčati 42.195 kilometara stazom koja je definirala moderni sport.
Nakon mjeseci priprema, upornosti i znoja, Dabreki su uspješno savladali izazov i ušli u cilj na legendarnom Panathenaic stadionu, upisavši svoja imena na listu onih koji su završili “Autentični Atenski maraton”.
Da bismo razumjeli veličinu ovog postignuća, moramo razumjeti zašto Atena nije samo još jedan grad na maratonskoj karti. Atenski maraton je rodno mjesto same discipline.
Njegova povijest ispisana je već u antičkoj legendi. Priča počinje 490. godine prije Krista, nakon Bitke kod Maratona, kada je grčki vojnik Filipid (Pheidippides), prema predaji, trčao od Maratonskog polja sve do Atene kako bi donio vijest o pobjedi nad Perzijancima. Njegove posljednje riječi, prije nego što se srušio od iscrpljenosti, bile su “Νενικήκαμεν!” – “Pobijedili smo!”. Ta je mitska ruta inspirirala organizatore prvih modernih Olimpijskih igara 1896. godine u Ateni. Oni su stvorili utrku nazvanu “maraton” koja je pratila Filipidove korake.
Danas je “Autentični Atenski maraton” jedinstven u svijetu jer se trči originalnom, povijesnom rutom.
Za razliku od mnogih modernih, ravnih i brzih gradskih maratona poput Berlina ili Chicaga gdje se love svjetski rekordi, Atena je poznata po svojoj težini. Staza je valovita i veći dio utrke, posebno između 10. i 31. kilometra, sastoji se od dugog, iscrpljujućeg uspona.
Završiti Atenski maraton stoga nije samo test brzine, već test volje, strategije i izdržljivosti.
Vrhunac utrke je ulazak na sam cilj. Trkači ne završavaju na običnoj ulici, već ulaze na veličanstveni Panathenaic stadion – mramorni stadion izgrađen u potpunosti za Olimpijske igre 1896. godine. Utrčati na taj stadion, gdje je okrunjen prvi olimpijski pobjednik u maratonu Spyridon Louis, emotivno je iskustvo koje mnogi trkači opisuju kao hodočašće. Matija, Viktor i Zoran nisu samo “odradili” 42 kilometra. Oni su trčali stazom povijesti. Borili su se s usponima koji su testirali i antičke ratnike i moderne olimpijce.
Ulaskom na Panathenaic stadion, zaslužili su medalju koja u maratonskom svijetu ima posebnu težinu.
Iz Općine Legrad iznimno su ponosni na svoje trkače i najiskrenije im čestitaju na ovom velikom pothvatu.
Foto: Privatna arhiva
