U Podravskim Sesvetama svečano je obilježena velika i vrijedna obljetnica – 90 godina folklora, tradicije, pjesme i plesa, čime je odana počast brojnim generacijama koje su svojim sudjelovanjem, ljubavlju i predanošću čuvale folklornu baštinu ovog podravskog kraja. Počeci organiziranog folklornog djelovanja u Podravskim Sesvetama sežu u 1936. godinu, kada se spominju prvi rad i javni nastup folklorne grupe.
Današnje Hrvatsko folklorno društvo Sesvečice s ozbiljnijim se njegovanjem izvornoga folklora bavi od 1990. godine, a službeno je registrirano 1992. godine. Njegovi članovi i danas s posebnom pažnjom čuvaju i predstavljaju izvorne pjesme, kola, plesove i nošnju Podravskih Sesveta. Prepoznatljiva sesvečka narodna nošnja izrađena je prema izvorniku iz 1850. godine, a njezinu posebnost upotpunjuju karakteristične ženske frizure na zafrčke i puculice koje se nose na glavi. Pjesme i plesovi koje Sesvečice izvode nisu samo dio scenskoga programa, nego živi trag nekadašnjega načina života, običaja i identiteta ljudi ovoga kraja.
Vrijednost te tradicije potvrđuju i pisani izvori. Među najstarijim poznatim zapisima o pjesmama i plesovima našega kraja nalazi se članak ‘Poklade na ladanju’, koji je 1868. godine u časopisu Dragoljub objavio Ferdo Rusan, sesvečki sin i jedan od ranih zapisivača narodnoga života i običaja. Kasnije su se ovom tematikom bavili i sesvečki učitelj Željko Kovačić te etnograf Josip Cugovčan, čiji je rad pridonio bilježenju i očuvanju lokalne kulturne baštine. Posebno mjesto u dokumentiranju podravske plesne tradicije zauzima dr. Ivan Ivančan, koji je u svojim stručnim radovima i knjigama zabilježio brojne podatke o narodnim plesnim običajima.
Među njima su knjiga ‘Narodni plesni običaji Podravine I.’ iz 1989. godine te raniji rad ‘Folklor i scena’ iz 1971. godine. Vrijednost takvih zapisa potvrđuju i stare fotografije koje čuvaju uspomenu na nekadašnje sesvečke svirače i glazbenike. Na jednoj od njih, nastaloj početkom 20. stoljeća, prikazan je Ivan Rep u narodnoj nošnji Podravskih Sesveta kako svira prim. Osim prime, svirao je i tamburu samicu. Autor fotografije nije poznat, ali ona je vrijedan vizualni dokument nekadašnjega glazbenog života. Druga fotografija prikazuje Mariju Šokec Čizmarovu kako svira u sastavu Lovreka Peića, a nastala je između dvaju svjetskih ratova. Objavljena je u knjizi dr. Ivana Ivančana ‘Narodni plesni običaji Podravine I.’ iz 1989. godine. Takvi zapisi, fotografije i svjedočanstva dragocjeni su dokumenti vremena jer čuvaju imena ljudi, njihovu glazbu i običaje te omogućuju da se poveže nekadašnji folklorni život s današnjim naraštajima.
Kroz prigodan svečani program predstavljen je presjek bogate folklorne povijesti Podravskih Sesveta, uz nastup Hrvatskog folklornog društva Sesvečice koje svojim radom, predanošću i ljubavlju prema tradiciji nastavlja prenositi kulturnu baštinu na nove generacije. Svečanosti su nazočili načelnik Općine Podravske Sesvete Marko Derežić, direktorica Turističke zajednice područja Dravski Peski Mihaela Štefanec te Verica Rupčić, koja je dugi niz godina bila na čelu županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova. O značenju ove obljetnice govorila je i tajnica Društva Monika Barčan.
Devedeset godina folklora nije samo brojka koja označava protok vremena, nego svjedočanstvo o ljudima koji su pjesmu i ples nosili u srcu, prenosili ih s generacije na generaciju i sačuvali ih od zaborava. Čestitke svim nekadašnjim i sadašnjim folklorašima, članovima Društva i svima koji su tijekom ovih devet desetljeća utkali dio sebe u ovu vrijednu priču o Podravskim Sesvetama i njihovoj kulturnoj baštini.
Foto: Stjepan Jagić
