Jesensku izložbenu sezonu Nacionalni muzej moderne umjetnosti otvorio je u Galeriji Josip Račić u Zagrebu izložbom “Nostalgija” Dražena Eisenbeissera, koprivničkog umjetnika čiji je prepoznatljiv likovni izraz desetljećima vezan uz crtež, arhitekturu i atmosferu gradskih prostora obilježenih tragovima vremena.
Izložba, otvorena 3. rujna, predstavlja osam velikih crteža olovkom nastalih između 2013. i 2024. godine. Precizni i minuciozno izvedeni prizori ruiniranih građevina, prozora, ulaza i arhitektonskih detalja u Eisenbeisserovoj interpretaciji postaju mnogo više od prikaza prostora – oni postaju mjesta sjećanja, prolaznosti i osobnog doživljaja svijeta.
Eisenbeisser je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Varaždin i Ateliera Koprivnica. Od prvog javnog predstavljanja 1992. godine u Galeriji S u Koprivnici održao je 22 samostalne izložbe u Hrvatskoj te 57 izložbi u Londonu, a sudjelovao je i na više od 60 skupnih izložbi. Posebno priznanje njegovom radu stiglo je 2017. godine kada je londonska galerija Mall Galleries / Federation of British Artists njegov rad jednoglasno odabrala među više od 4000 prijavljenih kandidata te mu uputila poziv za izlaganje novih radova.
Njegov je umjetnički put obilježen i suradnjom s istaknutim hrvatskim slikarima. Dvije je godine slikao s akademskim slikarima Romanom Baričevićem i Željkom Muckom, dok mu je mentor bio akademski slikar i dugogodišnji profesor Akademije likovnih umjetnosti Zlatko Kauzlarić Atač.
Upravo se kroz izloženi ciklus jasno iščitava Eisenbeisserova posvećenost crtačkom mediju. Sepija i papir postaju dovoljni za stvaranje složenih, gotovo filmskih prizora u kojima vrijeme kao da je zaustavljeno. Na njegovim crtežima nema suvišnih elemenata: svaki prozor, pukotina, zid ili trag patine pridonosi atmosferi prostora i priči koju on nosi.
Kustos izložbe i muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Željko Marciuš u predgovoru kataloga ističe upravo tu napetost između preciznosti crteža i njegove emocionalne dimenzije. Govoreći o Eisenbeisserovim crtežima sepijom, Marciuš prepoznaje u njima nostalgiju i neoromantičnost te naglašava kako se iz gotovo racionalne, majstorski precizne detaljnosti prikaza ruiniranih gradskih građevina razvijaju ideje, misli i suzdržane emocije.
Takav spoj tehničke discipline i osjećaja posebno je vidljiv u radovima “Težnja” iz 2014., formata 144 × 240 centimetara, te “Valovi vremena” iz 2013., širokom čak 270 centimetara. Među ostalim, izloženi su i radovi “Prozor B” i “Ulaz na br. 5”, oba iz 2024. godine, koji dodatno potvrđuju umjetnikovu zaokupljenost detaljima arhitekture i tragovima koje vrijeme ostavlja na materijalu.
“Nostalgija” pritom nije samo pogled prema prošlosti. Eisenbeisserovi prizori ne nude doslovnu rekonstrukciju nekog prošlog vremena, nego stvaraju atmosferu u kojoj se prošlo i sadašnje susreću. Ruševni zidovi, zatvoreni prozori i nagrižene površine postaju svojevrsni zapisi o ljudskoj prisutnosti i njezinu nestajanju. Upravo zato njegovi crteži djeluju tiho, ali istodobno snažno – pozivajući promatrača da zastane i pogleda ono što u svakodnevnom prolasku često ostaje neprimijećeno.
Izložba “Nostalgija” Dražena Eisenbeissera u zagrebačkoj Galeriji Josip Račić otvorena je do 29. rujna. Uz izložbu je objavljen katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom Željka Marciuša, dok grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija te Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Foto: Goran Vranić / NMMU
