Stambeni prostor u Hrvatskoj poskupio je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju najviše u EU, pokazuju podaci Eurostata, dok je na europskoj razini pojeftinio najviše od globalne financijske krize
Stambeni kvadrati u EU bili su u četvrtom tromjesečju jeftiniji za 1,5 posto nego u prethodna tri mjeseca, a u eurozoni za 1,7 posto, izračunali su statističari.
Pad cijena najveći je od početka 2009. godine, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
U razdoblju od srpnja do rujna poskupjeli su na oba područja za 0,8 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.
Najviše je u odnosu na prethodno tromjesečje pojeftinio stambeni prostor u Danskoj, za 6,5 posto. Slijede Njemačka i Cipar s cijenama nižim za 5,0 odnosno 4,0 posto.
Daleko su najviše u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca poskočile cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj, za 4,7 posto u odnosu na treće tromjesečje kada su uvećane za 2,8 posto.
Slijede Rumunjska i Litva s cijenama višim za 2,5 odnosno 1,9 posto nego u razdoblju od srpnja do rujna.
Hrvatska uz Estoniju
U odnosu na kraj 2021. cijene stambenih nekretnina bile su u EU u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca više za 3,6 posto, a u eurozoni za 2,9 posto.
U trećem su tromjesečju na oba područja prema revidiranim podacima uvećane za nekih 6,6 posto.
Najviše je i na godišnjoj razini poskupio stambeni prostor u Hrvatskoj, za 17,3 posto, najsnažnije od ulaska u EU u srpnju 2013. U trećem tromjesečju cijene su mu porasle za 14,8 posto.
Blizu su i Estonija i Mađarska s rastom cijena za 16,9 odnosno 16,5 posto. U stopu ih prati Litva s cijenama većim za 16,0 posto.
Stambeni je prostor bio jeftiniji nego na kraju 2021. samo u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Finskoj, u rasponu od 6,5 do 2,3 posto.
