Otkriće antibiotika značilo je revoluciju te napredak u modernoj medicini. Milijuni života spašeni su od bakterijskih infekcija antibioticima, a kvaliteta života se poboljšala.
No, s vremenom se javio problem koji stvara sve veće izazove u liječenju. Naime, danas se često antibiotici upotrebljavaju nepotrebno, kod hunjavice, kašljanja, povišene temperature…, a to dovodi do otpornosti bakterija na antibiotike.
Prema okvirnim podacima za Europsku uniju, godišnje u zemljama članicama oko 40.000 ljudi umire od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama.
Prekomjerna upotreba antibiotika postala je globalni javnozdravstveni problem i ako ništa ne poduzmemo čeka nas budućnost bez antibiotika i u konačnici možda bez ljudi.
Kako bi se ukazalo na prekomjernu upotrebu antibiotika te na važnost njihove racionalne primjene, svake se godine 18. studenoga obilježava Europski dan svjesnosti o antibioticima, a na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od 18. do 24. studenoga obilježava se i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima.
Tim povodom, o prekomjernoj upotrebi antibiotika i bakterijskoj rezistenciji razgovarali smo s mr. sc. dr. Vesnom Mađarić, primariom i doktoricom medicine i specijalisticom infektologije, voditeljicom bolničkog tima za antimikrobno upravljanje (skraćeno A-tima) te magistrom farmacije Darijom Kuruc Poje, specijalisticom kliničke farmacije, voditeljicom bolničke ljekarne te voditeljicom projekta o racionalnoj upotrebi antibiotika u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Za početak objasnite našim čitateljima što su to antibiotici?
Vesna Mađarić: Antibiotici su lijekovi kojima se liječe infekcije uzrokovane bakterijama. Prvi antibiotik – penicillin, otkrio je Alexander Fleming 1928. godine. U Drugom svjetskom ratu liječenje antibioticima spasilo je milijune života ranjenika, a i današnja moderna medicina i uspjeh u liječenju, gotovo su nezamislivi bez ovih čudotvornih lijekova. Naravno, u daljnjim istraživanjima, osim penicilina, otkriven je i niz drugih antibiotika kojima se danas koristimo.
Nepravilna i prekomjerna upotreba antibiotika velik je problem, je li tako? Kada se propisuju i što se njima liječi, a što se ne liječi?
Vesna Mađarić: Danas se često antibiotici upotrebljavaju nepotrebno, dakle, i onda kada bolesnik nema bakterijsku infekciju, recimo nalaz bakterija u urinu bez razvijenih simptoma infekcije, ne znači da bolesnik odmah mora dobiti antibiotik. Upravo se u ovakvim primjenama antibiotika danas najčešće griješi, ili ako bolesnik počne kašljati, dobije temperature, ima hunjavicu, vrlo često će mu se propisati antibiotik, a da se zapravo radi o virusnoj infekciji.
Upravo ovakva ‘zloupotreba’ antibiotika potiče da bakterije počinju stvarati svoju otpornost na antibiotike, postaju rezistentne.
Predviđa se da će ‘sudnji dan’ za čovječanstvo biti za tridesetak godina kada će svaka treća osoba umirati od infekcija uzrokovanih bakterijama koje će biti rezistentne na sve postojeće antibiotike. Upravo zato, već danas moramo svi biti kritični prema upotrebi antibiotika, kako mi liječnici, tako i svi naši bolesnici. Također, često roditelji bolesne djece, ponekad ‘rade pritisak’ na svoje liječnike da im propišu antibiotike.
Prekomjerna upotreba antibiotika kao globalni problem? Kako ga spriječiti? Koliko su u tome važne edukacije?
Darija Kuruc Poje: Globalni je problem jer prekomjerna upotreba antibiotika dovodi u pitanje hoćemo li uopće moći liječiti jednostavne infekcije na koje smo i zaboravili da su nekad bile smrtonosne, poput bakterijske upale pluća osobito kod djece i starijih.
Ako ništa ne poduzmemo i ponašamo se kao do sada, čeka nas budućnost bez antibiotika i bez ljudi. Bakterije, virusi i drugi mikroorganizmi će opstati, a to se vrlo lako se može spriječiti, osobito ako se radi adekvatna higijena ruku. Ruke se peru najmanje 20 sekundi, kiše se u lakat, i potrebno je što kraće boraviti u zatvorenim prostorima.
U svemu tome je vrlo važna edukacija od malih nogu kako bi navike prešle u nešto uobičajeno i normalno kao što je npr. redovito pranje zubi ujutro i navečer.
U Koprivničko-križevačkoj županiji se nastavlja kampanja u sklopu projekta ‘Upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Koprivničko-križevačkoj županiji’ koji se provodi od 2019. Koliko ste zadovoljni s dosadašnjim rezultatima?
Darija Kuruc Poje: Kampanja se nastavlja jer su rezultati za vrijeme kampanje odlični. Ovim putem se zahvaljujem i medijima koji jako puno pridonose u smanjenju otpornosti na antibiotike.
Međutim, nakon završetka kampanje, rezultati slabe jer se zaboravi da tijekom cijele godine moramo biti odgovorni i paziti na očuvanje antibiotika. Zbog toga kampanju ponavljamo svake godine te smo sad krenuli i u vrtiće s projektom higijene ruku koje provodi Snježana Vuljak, viša medicinska sestra za bolničke infekcije u Općoj bolnici dr. Tomislav Bardek Koprivnica, koja je vrlo iskusna i upoznata s činjenicom pravilne higijene ruku.
Koji je krajnji cilj uopće ove kampanje? Tko su sve inicijatori? Koliko doprinose ovakve kampanje za podizanje svijesti u javnosti?
Darija Kuruc Poje: Cilj kampanje je osvijesti liječnike obiteljske medicine, liječnike u bolnicama, ljekarnike, ali i naše građane da je svatko od nas odgovoran u pravilnom ponašanju i da svatko od nas može doprinijeti očuvanju antibiotika.
Otpornost antibiotika je prisutna u cijelom svijetu, što znači da nije zaobišla ni Hrvatsku ni naše područje zbog čega je bitno da svatko od nas preuzme inicijativu i odgovorno se ponaša tijekom cijele godine (ponavljam da se radi o adekvatnoj higijeni ruku, tj. ruke se peru najmanje 20 sekundi, kiše se u lakat, što kraći boravak u zatvorenim prostorima i slično).
Inicijatori ove kampanje su dr. Vesna Mađarić specijalistica infektologije iz koprivničke Opće bolnice dr. Tomislav Bardek, dr. Vlatka Janeš Poje, specijalistica mikrobiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, dr. Lana Šepec, specijalistica mikrobiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, magistra sestrinstva i viša medicinska sestra za bolničke infekcije iz Opće bolnice dr. Tomislav Bardek Snježana Vuljak i Darija Kuruc Poje, magistra farmacije i specijalistica kliničke farmacije iz Opće bolnice dr. Tomislav Bardek.
Cijeli tim se posvetio odgovornom upravljanju antimikrobnom terapijom te se skraćeno zove A-tim.
Mediji jako puno pridonose u smanjenju otpornosti na antibiotike jer prenose važne informacije i primjere kako pomoći u smanjenju otpornosti na antibiotike.
Opća bolnica Koprivnica 2018., i to prva u Hrvatskoj, provela je nadzor potrošnje antibiotika? Koliko se od tada smanjila njihova upotreba?
Darija Kuruc Poje: Druge bolnice također provode nadzor potrošnje antibiotika. Međutim, mi smo prva bolnica koja je uvela detaljni program prema američkim i europskim smjernicama za uvođenje A-tima koji je direktno uključen u svaku fazu povezanu s antibioticima, odnosno od prijema pacijenta do otpusta pacijenta iz bolnice.
Napominjem kako bez odlične suradnje s liječnicima, medicinskim sestrama, ljekarnicima i farmaceutskim tehničarima ovakva vrsta suradnje ne bi bila moguća.
Napravili smo i istraživanje u kojemu smo pokazali kako se u tromjesečnom periodu prije i nakon početka suradnje A-tima, smanjio broj pacijenata koji uzimaju antibiotik rezerve za više od 60 posto.
Antibiotici rezerve su najjači antibiotici koji se daju kao zadnja linija terapije kada niti jedan drugi antibiotik više ne djeluje. Također, smanjio se i broj dana koje su navedeni pacijenti proveli u bolnici s 28 na 17 dana bez štetnog utjecaja na rehospitalizaciju. Time se smanjila mogućnost dobivanja bolničke infekcije, pacijent je bio sa svojim bližnjima oporavljen kod kuće ranije.
Navedeni projekt traje još i dan danas.
Kakva je situacija općenito u Koprivničko-križevačkoj županiji, a kakva na razini Hrvatske?
Darija Kuruc Poje: U našoj županiji, u Hrvatskoj i općenito u zemljama jugoistočne Europe situacija je mnogo gora nego u sjevernoj i zapadnoj Europi. Također je važno za napomenuti da je u Hrvatskoj potrošnja antibiotika veća i od susjednih zemalja Slovenije i Mađarske.
S povećanom potrošnjom antibiotika povezuje se i povećana otpornost na te lijekove. Posljedica toga je kako sam već napomenula nemogućnost liječenja jednostavnih infekcije na koje smo i zaboravili da su nekad bile smrtonosne poput bakterijske upale pluća osobito u djece i starijih.
Zdrav način života, koliko je on važan? Higijenske mjere i cijepljenje?
Vesna Mađarić: Zdrav način života, higijenske mjere, cijepljenje…, sve su to načini i mjere kojima možemo prevenirati različite bolesti. Naravno da je prevencija najvažnija, baš kao što kaže ona stara mudra izreka ‘bolje spriječiti, nego liječiti’.
Što bolje i više preveniramo sve rizike koji mogu štetno utjecati na zdravlje, kao što su pravilna ishrana, odnosno prevencija debljine, fizička aktivnost, što manje izlaganje psihičkom stresu, cijepljenje protiv zaraznih bolesti… bit ćemo zdraviji.
Upotreba antibiotika u vrijeme pandemije COVID-19? Vaša iskustva?
Vesna Mađarić: Pandemija koronavirusom osim što je uzrokovala više milijuna smrti ljudi u čitavom svijetu, značajno je negativno utjecala na ubrzani razvoj rezistencije bakterija na antibiotike. Naime, u vrijeme pandemije značajno je porasla upotreba antibiotika, i to ne samo kod nas, nego u čitavom svijetu. Radilo se o izuzetno ‘teškim’ bolesnicima kod kojih je u većini slučajeva, iako se radilo o virusnoj infekciji, primjenjivan istovremeno i antibiotik, a svega u 13 posto svih slučajeva infekcije s koronavirusom, radilo se i o sekundarnoj bakterijskoj infekciji. Naravno da se ovakva neracionalna upotreba antibiotika već sada odražava u našem svakodnevnom radu, s obzirom na to da sve češće liječimo bolesnike s multiplorezistentnim bakterijama kao uzrokom infekcija.
Kolika je godišnja smrtnost u Europskoj uniji od infekcija? Koliko u Hrvatskoj?
Vesna Mađarić: Prema okvirnim podacima za EU, godišnje u zemljama članicama unije oko 40.000 ljudi umire od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama, a koje su direktno povezane s neracionalnom i prekomjernom primjenom antibiotika.
U Hrvatskoj se isto tako primjećuje sve veći broj tragičnih ishoda u liječenju infekcija multiplorezistentnim bakterijama, posebice u ljudi starije životne dobi s već narušenim imunološkim sustavom. Inače, neka su predviđanja da bi za tridesetak godina ljudi dominantno umirali od infekcija za koje više nećemo imati na raspolaganju adekvatan antibiotik.
Uloga zdravstvenih djelatnika u cijeloj ovoj priči?
Darija Kuruc Poje: Uloga zdravstvenih djelatnika na svim razinama, od liječnika, medicinskih sestara, ljekarnika, farmaceutskih tehničara u općoj praksi do onih u bolnicama je izuzetno važna. Vrlo je važna svijest u svakom zdravstvenom radniku o mogućnostima koje postoje prije nego se propiše antibiotik. Potrebno je uzeti sve karakteristike pacijenata, ako je potrebno provjeriti laboratorijske i kliničke nalaze jer svako nepromišljeno propisivanje antibiotika naplatit će se u budućnosti koja je već tu, pred nama.
Isto tako, važno je uzeti u obzir i različite vrste pritisaka, smanjen zdravstveni kadar uz povećane potrebe, zbog čega je potrebno razumijevanje svih dionika kako bi se zdravstvenim radnicima omogućilo racionalno propisivanje antibiotika, ali i da sami svi zajedno počnemo racionalno već sada razmišljati. To znači kod blagih simptoma prehlade, bez značajno povišene tjelesne temperature, uz kašljanje i kihanje, ne posezati za antibiotikom već uzimati više tekućine, med, probati se odmarati, odnosno otići na spavanje radije nego pratiti vijesti na mobitelu ili gledati serije i slično. To su sve vrlo jednostavne, ali učinkovite mjere kojima puno možemo pomoći sebi samima i našim najbližima.
Poruka za kraj, što biste voljele istaknuti? Koliko je ova tema važna za našu budućnost?
Vesna Mađarić: Budimo prije svega odgovorni za svoje zdravlje. Većina bolesti, uključujući i infekcije, uzrokovano je ili je posljedica naših pogrešnih navika i pogrešaka u ponašanju. Čuvajmo svoje zdravlje. Ako se i razbolimo, potražimo stručnu liječničku pomoć. Antibiotici su lijekovi koje može propisati i ordinirati samo liječnik.
Darija Kuruc Poje: Dajte sve od sebe da ostanete zdravi i očuvate zdravlje drugih tako što ćete:
- čistiti ruke pranjem sapunom i vodom najmanje 20 sekundi ili koristiti sredstva za dezinfekciju ruku koje sadrži najmanje 60 posto alkohola
- paziti na otpad, osobito antibiotika jer neadekvatno odlaganje otpada (u WC školjku ili miješani komunalni otpad) također doprinosi širenju otpornosti na antibiotike u okoliš, a posljedično i na cijelu zajednicu u kojoj živimo
- pokrivati usta i nos maramicom kada kašljete ili kišete
- ostati kod kuće kada ste bolesni i imate virozu
- dobiti preporučena cjepiva, kao što je cjepivo protiv gripe
- antibiotici nisu uvijek dobar izbor, slušajte svog liječnika
- antibiotici su potrebni samo za liječenje određenih infekcija uzrokovanih bakterijama, a ne virusima poput obične prehlade, gripe, SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19
- važno je naglasiti kako možete učiniti štetu uzimanjem antibiotika kada nisu potrebni (mogu naštetiti organizmu uzrokovanjem nuspojava poput proljeva i slično)
- simptomi prehlade uobičajeno traju pet do sedam dana i potrebno je uzimati mnogo tekućine (čaj ili voda), uzimati lijekove protiv boli i povišene temperature prema preporuci ljekarnika ili liječnika, odmarati ili pokušati dovoljno spavati tijekom noći; biti strpljiv
- potraju li simptomi dulje od pet do sedam dana ili ako se pogoršaju ili ako postoji zabrinutost za svoje i/ili nečije zdravlje, važno je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika
“Zajedničkim radom svih nas zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika uz veliku potporu građana možemo biti primjer drugima te tako značajno doprinijeti zajednici i društvu u smanjenju uporabe antibiotika”, zaključile su Vesna Mađarić i Darija Kuruc Poje.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
