U ponedjeljak, u danu prije stupanja na snagu mjere obveznog testiranja u javnim i državnim službama, brzim antigenskim testiranjima utvrđeno je gotovo 900 pozitivnih osoba, izvijestilo je u utorak Ministarstvo zdravstva.
Po podacima Ministarstva, od ukupno 37.682 evidentiranih antigenskih testiranja u zadnja 24 sata njih 892 bilo je pozitivno kod osoba bez znakova bolesti covid-19.
“Visoki broj novootkrivenih pozitivnih osoba iznova dokazuje smisao i važnost uloge covid potvrda u kontroli širenja epidemije”, poručio je ministar Vili Beroš napominjući da bi u slučaju nepostojanja dodatne sigurnosne mjere obveznog testiranja tih 900 osoba i dalje širilo zarazu u svom radnom okruženju, obitelji i drugim prigodama.
“To dovoljno govori o razmjeru epidemiološke štete koju smo prevenirali među građanima u samo jednom danu”, ističe Beroš pojašnjavajući kako struka procjenjuje da je neposredno spriječena zaraza u ovom slučaju kod gotovo 2000 osoba, a indirektno kudikamo više.
Ministar je također naveo da u slučaju delta varijante koronavirusa jedan zaraženi može zaraziti pet osoba koje nisu cijepljene i nisu preboljele bolest.
Brzi testovi detektiraju osobe s višom koncentracijom virusa
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kaže kako je preko 60 posto odraslog stanovništva cijepljeno, a dio je prebolio covid pa se može zaključiti da bi jedan pozitivni zarazio najmanje dvije osobe, što bi značilo da su spriječili zarazu 1784 osobe, pod uvjetom da se novootkriveni pridržavaju izolacije.
Ministarstvo naglašava da brzi testovi detektiraju osobe koji imaju višu koncentraciju virusa i time su efikasni širitelji zaraze, zbog čega je važno na vrijeme ih izolirati iz radne okoline. Uz to, ponovna testiranja osiguravaju da i oni koji su kod jednog testiranja lažno negativni, kod sljedećeg testiranja ipak zaprime pozitivan rezultat.
Vezano uz dvojbu u javnom prostoru da i cijepljeni mogu prenositi zarazu, znanstveni dokazi jasno potvrđuju da cijepljene osobe imaju znatno manju koncentraciju virusa u sluznici nosa i time znatno rjeđe mogu zaraziti druge nego necijepljeni, kao i razviti teže oblike bolesti i umrijeti.
“Nažalost, realnost pokazuje da u 21. stoljeću postoji ljudi koji ne vjeruju znanosti nego glasinama. Zbog njih moramo prilagođavati sustav, ljudske i materijalne resurse te odvojiti dragocjeno vrijeme koje smo mogli posvetiti pacijentima kojima je to nužno”, poručio je Beroš.
Zaključio je da su covid potvrde ključan alat u zaštiti zdravlja i života naših građana, a poglavito zdravstvenog sustava. Cilj im je smanjiti opterećenje bolničkog sustava kako bi zadržali što veći opseg zdravstvenih usluga i dostupnost zdravstvene zaštite necovid bolesnicima.
