Ivan Sabolić još je jednom uvjerljivo osvojio povjerenje svojih sumještana te započeo četvrti uzastopni mandat na mjestu načelnika Legrada. Očito, kako je i sam rekao, među biračima nije došlo do zasićenja – naprotiv, rezultati pokazuju da kontinuitet i stabilna ruka upravljanja ovog još uvijek mladog SDP-ovog načelnika i dalje ima snažnu podršku.
Iza Sabolića, prošlo je i više od cijelog desetljeća na čelu najsjevernije općine u Koprivničko-križevačkoj županiji, a krasi ga niz realiziranih projekata, od komunalne infrastrukture do kulturnih i društvenih sadržaja, ali tu ambicije ne završavaju.
– Prije svega želim zahvaliti svim biračima, osobno nisam očekivao tako veliku podršku, ipak bi čovjek pomislio kako su me se pomalo i zasitili. No, rezultat od 75 posto možda govori za sebe. Vjerojatno radim dobar posao, ali i sam osjećam da smo uz našu odgovornost svih ovih godina opravdali povjerenje i za novi mandat, da u iduće četiri godine nastavimo ovim putem kojim smo dosad i išli. Pred nama su novi projekti i novi natječaji kojima ćemo i dalje nastaviti razvijati ovu općinu – rekao je uvodno Sabolić.
Obnovljene ceste i proširenje dječjeg vrtića
U 12 godina realizirano je puno toga, od obnovljenih cesta i druge komunalne infrastrukture, proširenja kapaciteta u dječjem vrtiću, u kojem je smanjena i cijena za polaznike, a više nema ni liste čekanja, do brojnih drugih, većih i manjih projekata provedenih u svim naseljima na području općine. Trenutačno se zamjenjuje dotrajala javna rasvjeta, a nabavit će i sjeckalicu za granje. Žele proizvoditi pelete koje bi koristili za grijanje društvenih i vatrogasnih domova, prostorije općine, ali i drugih zgrada poput vrtića.
Zamijenit će i rasvjetu na igralištu Fizeš, a u planu je i obnova, odnosno izgradnja dva dječja igrališta. Obnavljaju se ceste u Kutnjaku, odnosno od Kutnjaka prema Kuzmincu kao i ona od Zablatja prema Kuzmincu, u čemu im uvelike pomaže Županijska uprava za ceste Koprivničko-križevačke županije, koja im je pomogla obnoviti više od 10 kilometara cesta. Kreće i druga faza uređenja društvenog doma u Legradu, u sklopu koje će zamijeniti sustav grijanja, posložiti zidovi, klimatizacija i zamijeniti pod. Do kraja mandata žele obnoviti i cijelu pozornicu s modernom scenskom rasvjetom, kao i kuhinju, čime bi u potpunosti dovršili zgradu u kojoj se nalaze i prostorije Općine.
– Dva najveća projekta koji slijede je obnova vatrogasnog doma u Legradu, za što smo dobili 500.000 eura, a što se tiče turističkog dijela, asfaltirat ćemo cestu prema Halasz Csardi, znači oko kilometar i nešto staze, čime ćemo svakako omogućiti biciklistima da se voze bez straha da ih netko zapraši autom, što će nam omogućiti daljnji razvoj našeg popularnog kupališta kod ušća Mure u Dravu. Na samoj Halasz Csardi ćemo postaviti malu solarnu rasvjetu, klupe za odmor te stanicu za bicikle koje će svatko moći iznajmiti – najavljuje Sabolić, koji očekuje da će projekt biti realiziran do jeseni iduće godine.
Vraćanje života na Šodericu i Halasz Csardu
Žele upogoniti i postojeći objekt na Halasz Csardi, koji će otkupiti od sadašnjeg vlasnika i omogućiti da se barem vikendom posjetitelji mogu tamo okrijepiti pićem, a možda nešto i pojesti. Revitalizaciji ovog područja pogoduje i sama rijeka Drava, koja prirodnim putem vraća svoj nekadašnji tok, čime nastaje prekrasni sprud na obali između Hrvatske i Mađarske, pogodan za izletnike i kupače. Trenutačno je niži vodostaj, što dodatno pogoduje posjetiteljima jer je plaža veća i ljepša, voda čišća i veća sigurnost za kupače, ističe Sabolić. To bi, očekuje se, moglo vratiti broj posjetitelja ljeti na oko tisuću dnevno, kakav je bio prije nego je Drava zadnji put promijenila tok.
Da se turistička ponuda u zadnjih godina na području Legrada poboljšala, dokazuje i sve veći broj otvorenih apartmana, odnosno smještajnih kapaciteta, prvenstveno na Šoderici, ali i restoran Fakin u sklopu zgrade Legrađanke, koji je jedini u Koprivničko-križevačkoj županiji s prestižnom Michelinovom preporukom. Nedavno je počeo s radom i novi restoran na Šoderici, što također veseli, kazuje Sabolić.
Geotermalni potencijal
Krenut će i s najmom kanua i čamaca, s obzirom na to da je plovljenje na tom dijelu Drave sve popularnije, uključujući i rafting. Također, žele urediti plažu i u Selnici Podravskoj uz dodatne sadržaje, parking i označenom stazom.
U Selnici Podravskoj se kontinuirano eksploatira šljunak, a još se uvijek čeka kada će nadomak Legrada s radom krenuti i veća peradarska farma, o kojoj se pisalo unazad nekoliko godina. Legrad je prepoznat i kao područje s izvorima geotermalne vode, a zadnjih nekoliko godina obilježeno je s bušenjima i ispitivanjima njezinog potencijala.
Ako se potencijal geotermalne vode pokaže dostatnima, nastat će geotermalna elektrana, a u najboljem slučaju ona će moći početi s radom za tri godine. Želja je da se višak otpadne energije, ako ga bude, iskoristi u toplinarstvu, odnosno grijanju zgrada poput školske pa i eventualno bazena, koji bi se u tom slučaju gradio kod sportskog parka Fizeš i drugo.
Nema prepreka da Šoderica postane naselje
Poseban fokus u ovom mandatu stavljen je na Šodericu, za koju je inače prije nekoliko godina postojala inicijativa da se pretvori u naselje. Iako je inicijativa nakon nekoliko inicijalnih sastanaka zastala, od strane Općine, kako nam je otkrio Sabolić, nema prepreka da se krene u to.
– Prije par godina dogodila se velika poplava koja nas je uvelike unazadila. Promijenila je konfiguraciju samog jezera, nastali su novi sprudovi koji još više pospješuju rast trave, koju ne možemo do kraja pokositi zbog niskog vodostaja. Svjesni smo problema rese koja nagrđuje sam izgled jezera i onemogućuje rekreaciju, održat ćemo na tu temu konferenciju sa stručnjacima s kojima ćemo razgovarati da vidimo na koji način pristupiti tom problemu. Postoje naznake da se ona možda može iskoristiti u farmaceutske i poljoprivredne svrhe. Šoderica s naše strane neće biti eksploatacijsko polje, zato sad tražimo neki drugi način kako da ga izmuljimo. Cilj nam je da se u vikend naselju pokraj postojećih ugostiteljskih objekata otvori i trgovina, šetnicu smo obnovili, a preostaje nam još i dječje igralište. Žao mi je što smo najčešće na meti kritika mi, a na kraju krajeva, voda nije naša. Možda da se Hrvatske vode više uključe. Želimo da se jezero revitalizira, ali smo na žalost sami u tome – ističe Sabolić.
Osvrnuo se i na već spomenutu inicijativu građana za naseljem.
– Što se tiče nas iz Općine, mi smo spremni. Treba nam povratna informacija samih mještana jer mi ne možemo sami odlučivati o tome. Tu se moraju odrediti granice naselja, nazivi ulica, a treba odrediti i komunalni red da vrijede kao i za ostala naselja. Ovdje do sada nismo dozvoljavali da ljudi drže kokoši, svinje, a ne mogu se otvarati ni obrti poput automehaničarskih radnji i slično, što će se moći ako službeno postane naselje. Na kraju, tu nije ni naša zadnja, nego to određuje Vlada Republike Hrvatske odlukom na sjednici. Nemam ništa protiv da dobijemo i osmo naselje na području Legrada – zaključuje Sabolić.
Nekretnine za kunu
Što se tiče demografske slike i mjera, Legrad je nadaleko poznato mjesto po prodaji nekretnina za kunu, odnosno 13 centi. Sabolić nam je otkrio koliko takva mjera utječe na stanje demografije.
– Brojke doseljavanja stanovnika u odnosu na iseljavanja nam do sada idu u korist. Ne ide nam u korist još uvijek veći broj umrlih nad brojem rođenih. Uspijemo to nekada umanjiti doseljavanjima, ali to ni ne očekujemo da će se ubrzo promijeniti. Ako gledamo statistički, nama se kontinuirano smanjuje broj stanovnika još od raspada Austro-ugarske, što je već stogodišnji proces. Sada smo došli do dna provalije pa se pokušavamo vaditi iz nje. Nismo mi jedini, 95 posto Hrvatske je u tom problemu, no mi smo barem pokušali napraviti nekakvu razliku. Te kuće za jednu kunu i gradilišta su se pokazala kao pun pogodak. Dosta je toga prodano, imamo još samo nekoliko gradilišta. To je sigurno povećalo broj djece u vrtiću, a dobra je vijest da će nam država graditi deset kuća u Legradu i Zablatju, koje će omogućiti priuštivo stanovanje za, nadamo se, oko trideset novih stanovnika. Jedna smo od 79 lokalnih samouprava na kojima će se graditi tako nešto – poručuje Sabolić, istaknuvši kako primjećuje da se u Legrad vraćaju ljudi iz inozemstva, pa i visokoobrazovane snage iz Zagreba i drugih krajeva koji se ovdje žele doseliti.
