Raste broj hrvatskih građana koji smatraju da je Europska unija stabilno utočište od geopolitičkih nesigurnosti, ali očekuju od Europskog parlamenta da prioritet bude inflacija, po čemu su iznad prosjeka EU-a, pokazali su podaci Eurobarometra od srijede.
Velika većina hrvatskih građana, 81 posto, smatra EU stabilnim mjestom za život u nesigurnom svijetu, što je porast od šest posto u odnosu na jesen prošle godine, dok je postotak Europljana koji se slažu s tom tvrdnjom 75 posto.
Ipak, građani EU-a žele da blok i pojača svoje napore, budući da više od dvije trećine njih priželjkuje da ima još važniju ulogu u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. Gotovo tri četvrtine složilo bi se da EU za to mora raspolagati s više sredstava.
Kako bi EU ojačala svoju ulogu u svijetu, građani najvažnijima smatraju jačanje obrane i sigurnosti (njih 39 posto) te energetske neovisnosti (njih 35 posto). Na trećem su mjestu konkurentnost i gospodarstvo.
Rezultati su to najnovijeg istraživanja Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, objavljenog u srijedu. Agencija Verian provela je istraživanje uživo, obavljeno je 26 tisuća intervjua u razdoblju od 9. travnja do 4. svibnja u svih 27 država članica.
“U nemirnom svijetu, to je povjerenje najveća snaga Europe. Ono dolazi s jasnim očekivanjem da djelujemo odlučno kako bismo našim građanima pružili sigurnost, blagostanje i nove mogućnosti”, izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Sve skuplji život
U Hrvatskoj 71 posto građana kaže da je zadovoljno kvalitetom života, koju za većinu čine financije (51 posto). Nešto manje ispitanika navelo je kao čimbenik kvalitete života sigurnost i kvalitetu hrane, društveni život te fizičko i mentalno zdravlje.
Ispitanici u Hrvatskoj sa 61 posto u odnosu na 47 izraženije nego oni na razini EU-a kao prioritetnu temu za rad Europskog parlamenta navode inflaciju i troškove života, premda je to mišljenje posvuda u porastu i svi su mišljenja da je potrebno unaprijediti gospodarstvo.
Hrvati dodatno žele da se EP više bavi siromaštvom i socijalnom isključenošću, poljoprivredom i sigurnošću hrane, javnim zdravljem te obranom i sigurnošću EU-a.
„Europa je gospodarska sila. Imamo talent i jak potencijal. Zajedništvom možemo osigurati gospodarski rast, no sada trebamo aktivirati sve svoje potencijale koji će dovesti do izravnih poboljšanja u svakodnevnom životu građana,“ obvezala se predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Čak 81 posto Hrvata također smatra da je njihova zemlja imala koristi od pridruživanja bloku zbog poslovnih mogućnosti i očuvanja mira i sigurnosti. To je pitanje općenito na razini EU-a dobilo najpozitivniji odgovor od 1983. otkad ga se postavlja. Hrvatsku je pod svoje okrilje kao 28. članicu Europska unija primila 2013. godine te je i dalje najnovija članica, ali ju je nakon toga napustilo Ujedinjeno Kraljevstvo pa ih sada broji 27.
Doprinos Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti smatra se glavnom i rastućom korišću od članstva, a na drugom je mjestu percipirana poboljšana suradnja među državama članicama, dok građani općenito očekuju da države djeluju još jedinstvenije prema ostatku svijeta, navodi se u priopćenju.
Sveopće raspoloženje građana varira između nesigurnosti (44 posto) i nade (43 posto), dvaju osjećaja koje su ispitanici najčešće birali za opis svojeg trenutačnog emocionalnog stanja. Najveća je zabrinutost oko opadanja kvalitete života u Francuskoj, Portugalu, Austriji i Njemačkoj.
Za razliku od ostalih Europljana, većina su Hrvata optimisti oko budućnosti. Tako se izjašnjava 52 posto ispitanika, dok je dominantan osjećaj nada, a slijede odlučnost te samopouzdanje.
Autor: Laura Volarić Horvat
