Nova analiza predstavljena na ovogodišnjem kongresu Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE) upozorila je na mogući dugoročni pad razine testosterona kod muškaraca.
Iako je riječ o nalazima koji još čekaju potvrdu u cjelovitom recenziranom znanstvenom radu, istraživanje je ponovno otvorilo pitanje muškog hormonskog i reproduktivnog zdravlja te mogućih uzroka promjena koje se posljednjih desetljeća bilježe u muškoj populaciji.
Testosteron nije važan samo za spolnu funkciju i plodnost. Riječ je o hormonu koji utječe na razvoj i održavanje mišićne mase, gustoću kostiju, stvaranje crvenih krvnih stanica, raspoloženje, razinu energije i brojne metaboličke procese. Upravo zato svaka naznaka njegova dugoročnog pada izaziva veliko zanimanje liječnika i znanstvenika.
Zašto je nova analiza izazvala toliko pozornosti?
Na kongresu ESHRE-a, održanom početkom srpnja u Londonu, tim izraelskog epidemiologa prof. Hagaija Levinea predstavio je sustavni pregled i meta-analizu kretanja razine testosterona između 1972. i 2019. godine.
Analiza, objavljena kao kongresni sažetak, obuhvatila je podatke više od 100.000 muškaraca prikupljene tijekom gotovo pet desetljeća. Prema predstavljenim rezultatima, prosječne razine ukupnog i slobodnog testosterona pale su za oko 54 posto.
Autori smatraju da bi takav trend mogao upućivati na promjene u hormonskom zdravlju muškaraca na razini populacije. No budući da rezultati još nisu objavljeni u obliku cjelovitog recenziranog znanstvenog rada, stručnjaci upozoravaju da ih treba tumačiti s oprezom dok ih ne potvrde dodatna istraživanja.
Bez obzira na konačne rezultate, istraživanje je ponovno potaknulo raspravu o muškom reproduktivnom zdravlju i mogućim promjenama koje se već desetljećima prate u brojnim međunarodnim studijama.
Testosteron nije samo hormon spolne želje
U javnosti se testosteron najčešće povezuje sa spolnom željom ili plodnošću, no njegova je uloga mnogo šira. Kod muškaraca najvećim se dijelom proizvodi u testisima (oko 95 posto), dok se manji dio stvara u kori nadbubrežnih žlijezda. Tijekom puberteta omogućuje razvoj muških spolnih obilježja, a u odrasloj dobi sudjeluje u održavanju niza važnih funkcija organizma.
Osim što je nužan za normalno stvaranje spermija, testosteron održava mišićnu masu i snagu, pridonosi očuvanju gustoće kostiju, sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih stanica te utječe na raspodjelu masnog tkiva, metabolizam, energiju i raspoloženje. Njegove receptore nalazimo u brojnim tkivima, zbog čega se promjene njegove razine mogu odraziti na različite organske sustave.
Razina testosterona prirodno se postupno smanjuje sa starenjem. Međutim, pitanje koje posljednjih godina sve više zaokuplja istraživače glasi imaju li muškarci iste životne dobi danas niže vrijednosti testosterona nego njihovi vršnjaci prije nekoliko desetljeća. Upravo na tu mogućnost upućuje nova analiza predstavljena na kongresu ESHRE-a.
Što znači manjak?
Snižena razina testosterona ne mora izazvati simptome kod svakog muškarca, a tegobe se često razvijaju postupno pa ih mnogi pripisuju starenju, stresu ili premaloj količini sna.
Na manjak testosterona mogu upućivati smanjena spolna želja, erektilne poteškoće, kronični umor, pad mišićne mase i snage, povećanje masnog tkiva, osobito u području trbuha, promjene raspoloženja, poteškoće s koncentracijom te smanjena gustoća kostiju. Kod nekih muškaraca prvi znak mogu biti i problemi sa začećem zbog poremećene proizvodnje spermija.
Ipak, liječnici upozoravaju da nijedan od tih simptoma nije specifičan samo za manjak testosterona. Slične tegobe mogu biti posljedica drugih bolesti ili životnih okolnosti pa se dijagnoza ne postavlja samo na temelju jednog laboratorijskog nalaza. Razina testosterona određuje se u jutarnjim satima, a snižene vrijednosti potrebno je potvrditi ponovljenim mjerenjem i procijeniti zajedno s kliničkom slikom.
Dosadašnji znanstveni dokazi
Dok se rezultati nove analize o testosteronu još trebaju potvrditi u cjelovitom recenziranom znanstvenom radu, pad broja spermija već je potvrđen u dvjema velikim međunarodnim meta-analizama objavljenima u časopisu Human Reproduction Update.
Prva, objavljena 2017., obuhvatila je gotovo 43.000 muškaraca i pokazala da se koncentracija spermija između 1973. i 2011. smanjila za 50 do 60 posto, ponajprije u Sjevernoj Americi, Europi, Australiji i na Novom Zelandu. Proširena analiza, objavljena 2022., obuhvatila je više od 200 studija iz 90-ak zemalja te potvrdila da se sličan trend bilježi i u drugim dijelovima svijeta, uz naznaku da se nakon 2000. godine dodatno ubrzao.
Ti su rezultati potaknuli raspravu o mogućoj globalnoj promjeni muškog reproduktivnog zdravlja, ali znanstvenici upozoravaju da pad broja spermija i mogući pad testosterona nisu isto. Riječ je o različitim pokazateljima koji mogu biti povezani, ali se jedan ne može automatski objašnjavati drugim.
Testosteron je hormon koji sudjeluje u stvaranju spermija, no na plodnost utječu i brojni drugi čimbenici, poput broja spermija, njihove pokretljivosti i građe, hormonske ravnoteže te općeg zdravstvenog stanja muškarca.
Zbog toga je gotovo nemoguće izdvojiti jedan čimbenik odgovoran za promjene koje se danas bilježe u populaciji. Upravo zato vodeća stručna društva, uključujući ESHRE i Europsko urološko društvo (EAU), smatraju da je riječ o složenom, višefaktorskom procesu u kojem se isprepliću genetski, okolišni i životni čimbenici.
Mogući uzroci pada testosterona
Iako nijedan čimbenik nije potvrđen kao jedini uzrok, istraživanja dosljedno upućuju na nekoliko mogućih objašnjenja.
Najviše dokaza postoji za povezanost pretilosti i metaboličkih poremećaja s hormonskim i reproduktivnim zdravljem. Pretilost se povezuje s nižim razinama testosterona, slabijom kvalitetom sperme i većim rizikom neplodnosti, a smatra se jednim od rijetkih čimbenika oko kojega postoji razmjerno širok stručni konsenzus.
Veliku pozornost privlače i endokrini disruptori – kemikalije poput ftalata, bisfenola A i pojedinih pesticida koje mogu ometati djelovanje hormona. Brojna istraživanja pronašla su povezanost između izloženosti tim tvarima i lošijih parametara reproduktivnog zdravlja, no izravna uzročno-posljedična veza kod ljudi još nije potvrđena.
Posljednjih godina sve se više istražuje i mikroplastika, nakon što su njezine čestice pronađene u ljudskoj krvi, testisnom tkivu i spermi. Iako je riječ o zabrinjavajućem nalazu, još nije poznato utječe li i u kojoj mjeri na razinu testosterona ili plodnost.
Među mogućim čimbenicima spominju se i pušenje, kronični stres, nedostatak sna, sjedilački način života te dugotrajna izloženost povišenoj temperaturi testisa, no njihov pojedinačni doprinos ukupnom trendu još nije moguće pouzdano procijeniti.
Važno je i pravodobno liječiti kronične bolesti poput šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka i metaboličkog sindroma, koje se često povezuje sa sniženim razinama testosterona.
Posebno upozorenje odnosi se na nekontrolirano uzimanje testosteronskih pripravaka i anaboličkih steroida radi povećanja mišićne mase ili sportskih rezultata. Iako mogu privremeno povećati razinu testosterona u krvi, istodobno mogu potisnuti njegovu prirodnu proizvodnju u testisima te smanjiti ili potpuno zaustaviti stvaranje spermija. Oporavak nakon prestanka uzimanja može trajati mjesecima, a kod dijela muškaraca i znatno dulje.
Stručnjaci preporučuju da se muškarci jave liječniku ako dulje vrijeme primjećuju smanjenu spolnu želju, erektilne poteškoće, izražen umor, pad mišićne snage ili druge simptome koji mogu upućivati na hormonski poremećaj. Pravodobna obrada može otkriti ne samo manjak testosterona nego i druge bolesti koje zahtijevaju liječenje.
