Kako priliči zemljopisnom području s umjerenom kontinentalnom klimom, nekada su zime u Podravini bile hladne i obilovale su snijegom.
”Temperature zraka su se nerijetko spuštale i do -20 °C, a razdoblja niskih temperatura zraka su znala potrajati tjednima. Tako su izgledale zime osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća. Ne tako davno”, piše Matija Hlebar na portalu Uzor Hrvatske.
Kao djeca prvi smo snijeg dočekivali već krajem mjeseca listopada ili početkom studenoga, znajući da će padati i zadržati se na tlu barem do kraja veljače. Beskrajno smo uživali u hladnim zimskim danima i raznolikim snježnim radostima.
Bacali smo se u duboki snijeg i radili svoje snježne anđele (otiske naših malenih tijela), grudali se do mile volje, gradili kule, utvrde i snjegoviće, klizali se i igrali hokej na obližnjoj zamrznutoj bari, spuštali se na vrećama ispunjenima slamom niz obale zamrznutog potoka.
Često smo odlazili na sanjkanje u vinograde na obroncima Bilogore. Ponekad nam se znalo posrećiti da zbog dubokog snijega nismo išli u školu nekoliko dana uzastopce i to iste zime!
Ako spadate u generacije koje se sjećaju nekadašnjih zimskih vremena u Podravini, tada znate što je bio pravi snijeg i bijeli Božić!
Početkom 21. stoljeća (nekako od 2000. godine nadalje) zime u Podravini postale su sve toplije, blaže i sa sve manje snijega. Posljednjih 15-tak godina smo neobično sretni ukoliko zimi uopće vidimo snijeg i nekoliko cijelih dana s temperaturom zraka ispod točke smrzavanja (0 °C). No, zato su nam kiše sve češće i obilnije.
Veliki broj mlađe djece u dosadašnjem životu uopće nije vidio pravi snijeg. Starija djeca željna su snijega i zimskih radosti pa često znaju ispitivati roditelje, djedove i bake hoće li ove zime biti snijega za grudanje i sanjkanje.
S mojim iskustvom snijega i zimskih radosti teško je zamisliti da smo tijekom posljednjih 15-tak zima jako rijetko imali nešto više snijega na tlu koji se potom jako brzo otopi. Možda najbolji dokaz tome je posljednji bijeli Božić koji smo imali davne 2007. godine.
I da, najčešće nešto malo zakašnjelog snijega posljednjih godina padne polovicom mjeseca ožujka ili čak tijekom travnja, tek toliko da napravi maksimalnu štetu svemu što je procvalo, osobito ranim voćkama.
Rado bih ove zime vidio pravi snijeg i bijeli Božić prema nekadašnjem klimatskom obrascu u Podravini. Vjerujem da bi me u toj želji objeručke podržala djeca, ali i većina odraslih, zaključuje Matija Hlebar.
