Subota, 4. prosinca 2021.

Članak povjesničara i profesora Hrvoja Petrića objavljen u svjetskom znanstvenom časopisu Nature

Članak je važan jer je utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se uzmu podatci u posljednjih 500-tinjak godina

Preporučujemo

Članak dr. sc. Hrvoja Petrića, redovitog profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavljen je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.

Riječ je o članku ‘Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history’, koordiniranom na Bečkom tehničkom sveučilištu (TU Wien) u kojoj su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe, a Petrićevim doprinosom zastupljena je i Hrvatska.

Članak je važan jer je utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se uzmu podatci u posljednjih 500-tinjak godina.

U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća, a posebno je obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti.

Za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava koja bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti.

Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku kojeg potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i naš povjesničar Hrvoje Petrić.

Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.

Autori se slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto. Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama.

Vezano uz rijeku Dravu je to posebno važno jer ona, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.

“Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se možete objaviti izvorni istraživački rad u prirodnim znanostima, a znanstvenici iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. Časopis je pokrenut 1869. godine, a za znanstvenike predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti. Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja”, rekao je Hrvoje Petrić.

Najnovije objave