Ruska agresija na Ukrajinu ugrožava sigurnost cijelog kontinenta i ostavštinu europskog projekta građenu protekle 73 godine, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković na utorak, na Dan Europe.
“Stoga je važno da Europa, Europska unija, sve njene članice, ali i one zemlje koje imaju ambiciju postati dio Europe, u potpunosti osvijeste ugroze s kojom smo suočeni danas. Ona zahtijeva snagu, otpornost, investicije, političko vodstvo, odlučnost kako bismo se suočili s ogromnim izazovom koji je pred nama”, poručio je Plenković.
Na današnji dan, 9. svibnja 1950. tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predložio je stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je osnovana manje od godinu dana kasnije, 18. travnja 1951. godine, čime je započet proces europskih integracija.
Taj događaj obilježen je danas na Europskom trgu u Zagrebu.
Predsjednik vlade se osvrnuo i na činjenicu da se ove godine obilježava 10. obljetnica članstva Hrvatske u Europskoj uniji, rekavši da “smo politički za stolom među onima koji najkonkretnije odlučuju o sudbinama naših života, našeg ekonomskog statusa i gospodarskog razvoja”.
“Naše ćemo iskustvo prenijeti našim susjedima, osobito na JI Europe, ali isto tako i prijateljima u Ukrajini, Gruziji i Moldaviji, koji imaju jednaku ambiciju”, dodao je Plenković.
Direktor za urede Europskog parlamenta u državama članicama Stephen Clark kazao je da je Unija željeno odredište za mnoge koji se nalaze onkraj njenih granica i da je njezina zastava “simbol nade, simbol mira i simbol demokracije”.
“Ova demokracija mora biti njegovana i zaštićena jer se ne smije uzeti zdravo za gotovo. Živimo u svijetu, gdje je demokracija brutalno napadnuta, bombama i raketama i oružjem i napadnuta je podmuklo dezinformacijama, lažima i poigravanjem s našim najnižim instinktima. No, kako bismo je branili, svi moramo sudjelovati”, poručio je Clark.
Diana Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj, podsjetila je na Schumanovu deklaraciju i utemeljenje političke suradnje usmjerene prema tome da se rat u Europi “učini nezamislivim”.
“No, nažalost, Europa se ponovno suočava s ratom zbog nezakonitog napada Rusije na Ukrajinu. Zato je važno da budemo ujedinjeni u podršci za Ukrajinu i protiv ruske agresije”, rekla je Madunic.
Europska godina vještina
“No, snaga Europe ne ovisi samo o našem jedinstvu, već i o našem ekonomskom rastu, povezanom sa slobodnom trgovinom, zelenom tranzicijom, brzom digitalizacijom, talentima i inovacijama, dodala je veleposlanica Švedska, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pozdravio je činjenicu da su europske institucije ovu godinu proglasile europskom godinom vještina “jer su upravo vještine, posebice digitalne, potrebne da zatvorimo jedan jaz koji postaje sve veći i veći među generacijama naših građana”.
“Potrebno je i cjeloživotno obrazovanje, konstantno se prilagođavati novim okolnostima kako bi Hrvatska i cijela Europa prošla kroz tu zelenu i digitalnu tranziciju”, rekao je Tomašević.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev je istaknuo da gotovo nema države u Europi, kojoj ne nedostaje stručnjaka i kvalitetne radne snage “u svim sektorima i na svim razinama obrazovanja”.
“Više od tri četvrtine tvrtki u Uniji ima poteškoća u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama dok samo 37 posto odraslih redovito pohađa osposobljavanje. Svjesni smo da manjka radne snage s digitalnim vještinama koje su u skladu s dinamičnim promjenama koje nas okružuju”, kazao je Zlatev.
Andrea Metelko-Zgombić, državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, također je pozdravila europsku godinu vještina.
“To je preduvjet da imamo otporniju i prosperitetniju budućnost jer snaga Europe i Hrvatske je u našim ljudima, vještinama kojima ćemo osigurati kvalificiranu, traženu i dobru plaćenu radnu snagu”, poručila je Metelko-Zgombić.
