Ponedjeljak, 3. listopada 2022.

Zašto neki od nas pretjeruju s hranom za blagdane i kakve to posljedice ostavlja?

Prehrambeni unos, a potom probavljanje hrane koja obiluje šećerima, a onda i solju te mastima, utječe na sustav neurotransmitera, izazivajući začarani krug ponovne žudnje za tom hranom

Preporučujemo

Hrana nije samo informacija i skup hranjivih tvari koji biokemijskim mehanizmima prolazi kroz složene metaboličke reakcije, već je ona i sredstvo uživanja, donose Međimurske novine.

Božićni dani i novogodišnji praznici vjerojatno su najopuštenije i najljepše doba godine. Doba je to u kojem se sav stres generiran napornim radom, stresnim događanjima tijekom čitave godine, negativnim vijestima iz okoline nastoji smanjiti pojačanim društvenim životom, piše Nenad Bratković, magistar nutricionizma, univ.mag.pharm.

U ovim okolnostima, boravkom uz najdraže, prijatelje i obitelj. Uobičajeno je uz druženje i konzumacija pića i hrane, čimbenika iz prehrane koje stvaraju – ugodu.

Naime, hrana nije samo informacija i skup hranjivih tvari koji biokemijskim mehanizmima prolazi kroz složene metaboličke reakcije, već je ona i sredstvo uživanja.

Zašto je to tako?

Mnoge osobe opisuju boravak u kući za vrijeme blagdana, i kao nemogućnost vlastite kontrole pri odabiru hrane, očekuju ili bore se s prejedanjem i kao rezultat toga posljedično imaju simptome funkcionalnih poremećaja probavnog sustava ili se pak – debljaju.

Povezanost između prejedanja, debljine i ovisnosti dokazana je već krajem 1990-ih godina. Kompulzivno korištenje hrane, tzv. binge, potiče žudnju, ali potom i poricanje, zabrinutost, ponovno povećanu konzumaciju. Nažalost, kod mnogih se nakon prekomjerne konzumacije i prejedanja, javlja i osjećaj krivnje, što može biti rani put u poremećaje prehrane.

No, ne utječe sva hrana jednako na objektivne signale prejedanja. Opće je poznato da je hrana koja se ponajviše običava jesti u razdobljima prekomjernog uživanja, hrana s obilježjima: slatko, masno, slano, a mnogi se vole opustiti i uz čašicu alkoholnog pića.

Uz masnu hranu, upravo i ponajviše je prekomjeran unos šećera povezan s kompulzivnim jedenjem i prejedanjem. Okus šećera jedan je od najosnovnijih osjetilnih percepcija, i za ljude i ostale sisavce.

Prehrambeni unos, a potom probavljanje hrane koja obiluje šećerima, a onda i solju te mastima, utječe na sustav neurotransmitera, izazivajući začarani krug ponovne žudnje za tom hranom.

Kao prva kolateralna žrtva takvog obrasca prejedanja, i neumjerene prehrane, često svojstvena i u danima opuštanja, blagdanskim danima je probavni sustav.

Kao posljedica ekscesa tih namirnica, dešavaju se i negativne posljedice na probavni sustav. Osjećaj kroničnog umora, simptomi nadutosti, distenzije, meteorizam, konstipacije (probavnog zatvora), a kod mnogih i izmjena stolica – česta su posljedica akutnog prejedanja i neumjerene prehrane. Kasnija dijagnostika kod liječnika može ukazati i na inicijalne promjene masne jetre.

Unos salata je uobičajeno u popratnim količinama, nije dostatan za postizanje prebiotičkog efekta na ionako osiromašen ili opustošen crijevni mikrobiom uslijed akutno ili kronično jednolične prehrane.

Drugim riječima, jedemo li više povrća za vrijeme blagdana (kiseli kupus u sarmi, zapečena kuhana prokulica uz mesno pečenje, bogate salate uz mahunarke, itd.), omogućit ćemo crijevnom mikrobiomu da dobije svoju “hranu” i počinje stvarati ključne metaboličke glasnike – kratkolančane masne kiseline.

U konačnici, u hrani trebamo uživati, u raznim okusima, i njezinim sastavnicama, a kad je ona i funkcionalna i ukusna, tada nam pruža sve dobrobiti i svoj potencijal.

- Advertisement -

Najnovije objave