Ako se gledaju samo brojke, Virovitičko-podravska županija je i dalje pri dnu ljestvica prema prosječnim plaćama i BDP-u. No, ako pitate lokalnu vlast, trendovi su napokon okrenuti prema gore.
Istina je, kao i obično, negdje između. Naime, riječ je o županiji s teškim naslijeđem deindustrijalizacije, ali i s vrlo jasnom razvojnom strategijom koja se danas oslanja na moderniziranu poljoprivredu, poduzetništvo i EU fondove.
Prema riječima pročelnika upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove Virovitičko-podravske županije Bojana Mijoka, Virovitičko-podravska županija je godinama bila među posljednjima po BDP-u i prosječnim plaćama.
Danas je, kaže, s 21. mjesta napredovala na 19. mjesto među hrvatskim županijama. Nije spektakularan skok, ali je pomak, istaknuo je u razgovoru za Klikaj Bojan Mijok, povodom nedavno održanog 29. međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, koji je ujedno i njegov direktor.
Pozitivni pokazatelj je i brži rast prosječne plaće nego u 15 drugih županija, kao i BDP, koji raste brže nego u 17 drugih županija. S time dolazi i broj zaposlenih, koji kontinuirano raste iz godine u godinu, kako nam je rekao Mijok.
– Bili smo na dnu, ali smo se uspjeli pomaknuti. I dalje nismo zadovoljni s time, naravno da težimo razvoju. Mi smo poljoprivredna županija s najviše poljoprivredne površine po glavi stanovnika. Kod nas je poljoprivreda jako zastupljena i imamo veliki broj poljoprivrednika. To ne ulazi u BDP, što će reći da se ovdje ne živi toliko loše koliko ti podaci pokazuju. Kao Županija tu dajemo značajna sredstva kroz razne projekte – istaknuo je Mijok, nadodavši da su optimistični kako će u narednim godinama prestići nekoliko županija.
Prije svega, u Virovitičko-podravskoj županiji postavljena je mreža inkubatora u kojima se razvija oko 50 poduzetnika kroz vlastite startupove. Očekivanja su da će veliki broj njih u narednim godinama izaći spremni na tržište.
Nadalje, predvodnici su po pitanju sustava navodnjavanja, od trenutačnih 1800 hektara pokrivat će oko 3500 hektara, što je najviše u Hrvatskoj. U planu je pokrivanje do 10.000 hektara zemljišta koja će pokriti sustavom navodnjavanja.
Raste broj obrtnika i poduzeća
Ideja je jednostavna. Stabilna i kontrolirana proizvodnja omogućava prelazak s ekstenzivnih na profitabilnije kulture, čime raste i vrijednost proizvodnje, a posljedično i BDP, kazuje Mijok.
Virovitica je nekad bila snažno industrijsko središte, prepoznatljivo po prehrambenoj i prerađivačkoj industriji. Gašenje velikih sustava, uključujući i šećeranu, posljedica je privatizacijskih odluka novih vlasnika na koje lokalna razina vlasti nije mogla utjecati. No, iz tog procesa, tvrdi Mijok, proizašla je nova struktura gospodarstva.
– Neki su pokrenuli svoje tvrtke ili se zaposlili drugdje, nastao je veći broj malih poduzetnika. Broj obrtnika raste, svake godine za oko 10 posto. Raste broj poduzeća. Broj OPG-ova doduše stagnira, ali svi ostali pokazatelji nam rastu. Dakle, umjesto nekoliko velikih sustava, danas postoji veći broj manjih i srednjih poduzetnika. To je sporiji, ali otporniji model rasta – zaključuje Mijok.
EU fondovi kao motor rasta
Pročelnik otvoreno priznaje kako ključni impuls dolazi iz EU fondova i investicija, kako javnih tako i privatnih. Krize, pandemijska i energetska, nisu zaustavile rast, barem prema dostupnim pokazateljima. Upravo otpornost gospodarstva u tim razdobljima ističe se kao važan signal stabilizacije. Rast zaposlenosti smatra se najvažnijim indikatorom. Ako broj zaposlenih raste, smatra se da i gospodarstvo realno jača, bez obzira na relativni položaj na nacionalnim ljestvicama.
U tom kontekstu, Viroexpo nije samo sajamska manifestacija, nego simbol šire gospodarske ambicije. Iza nas je 29. izdanje jednog prepoznatljivog brenda Virovitice i Virovitičko-podravske županije, koja pokraj tradicije slijedi i suvremene trendove, s više od 560 izlagača.
Ove je godine sajam posjetilo više od 31.000 posjetitelja. Sajam je prije gotovo tri desetljeća, podsjeća Mijok, započeo u hotelskom prostoru, a danas se održava u modernom izložbenom kompleksu.
– Novost u odnosu na ranije godine je snažniji fokus na IT rješenja u poljoprivredi, imamo robote i poljoprivredne dronove, sve po pitanju obrade poljoprivrednog zemljišta i njegovog održavanja. Možemo reći da je danas to jedan moderan sajam. Naši izlagači su jako tu kooperativni, jako, kako bi rekao, kreativni i samim time oni svoje proizvode predstavljaju na onaj način kako upravo trebaju da privuku što veći broj posjetitelja – istaknuo je Mijok, kazavši kako je sajam na kraju rezultat jedne sinergije između Županije, Grada Virovitice, Hrvatske obrtničke komore, HGK-a, turističkih zajednica i svih uključenih u organizacijskom odboru koji su se potrudili da sajam učine što boljim i atraktivnijim.
Rezultati za nekoliko godina će pokazati
Poruka koja se pritom jasno artikulira jest da poljoprivreda u Virovitičko-podravskoj županiji više ne želi biti tek tradicionalna djelatnost oslonjena na sirovinsku proizvodnju, nego sektor koji se tehnološki nadograđuje i traži veću dodanu vrijednost.
No, slika koja se pritom oblikuje nije slika brzog gospodarskog uzleta, nego postupne i strpljive konsolidacije. Rast postoji, struktura gospodarstva se mijenja, poljoprivreda se modernizira, poduzetništvo jača, a europski fondovi i dalje su važan pogonski motor investicija.
Unatoč tome, županija ostaje u donjem dijelu nacionalnih ljestvica prema plaćama i ukupnoj ekonomskoj snazi. Zato će presudno pitanje u sljedećih pet do deset godina biti može li kombinacija visokoprofitne poljoprivrede i snažnijeg malog i srednjeg poduzetništva stvoriti dovoljno dodane vrijednosti da županiju izvede iz donje trećine i približi je hrvatskom prosjeku.
Za sada, optimizam postoji. Brojke su još skromne, ali smjer, barem prema tvrdnjama lokalne vlasti, ide prema rastu.
Foto: Krešo Puklavec
Viroexpo i ove godine opravdao očekivanja, privukao više od 31.000 posjetitelja
Viroexpo i ove godine opravdao očekivanja, privukao više od 31.000 posjetitelja
