Europska unija sprema dosad jedan od najodlučnijih zahvata u način na koji djeca i mladi pristupaju društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je prijedlog prema kojem djeca mlađa od 13 godina ne bi mogla imati račune na društvenim mrežama, dok bi mladima od 13 do 15 godina bio omogućen samo ograničen pristup uz roditeljski ili skrbnički nadzor.
Riječ je zasad o prijedlogu koji tek treba proći europski zakonodavni postupak, ali najava jasno pokazuje smjer u kojem Europska komisija želi razvijati zaštitu djece u digitalnom prostoru. Prema dosad objavljenim informacijama, nova pravila trebala bi obuhvatiti i strože zahtjeve prema platformama kada je riječ o provjeri dobi, dizajnu usluga i zaštiti maloljetnika, priopćili su iz Centra za sigurniji internet.
Posebno je važno, dodaju, da se ovom temom napokon ne bavimo samo kroz pitanje koliko vremena dijete provodi pred ekranom, nego i kroz pitanje kako su same platforme dizajnirane.
“Godinama govorimo roditeljima da postavljaju granice, razgovaraju s djecom i nadziru njihovo korištenje interneta. Sve je to potrebno, ali nije dovoljno ako s druge strane imamo platforme koje su vrlo sofisticirano dizajnirane upravo tako da korisnika što dulje zadrže pred ekranom. Dijete i roditelj ne mogu sami biti protuteža algoritmima iza kojih stoje najveće tehnološke kompanije na svijetu. Zato je dobro da Europska unija jasno govori i o odgovornosti platformi – ističe Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu kojeg djeluje i Centar za sigurniji internet.
Europska komisija već je ove godine intenzivirala aktivnosti na području zaštite maloljetnika. Posebni stručni panel za sigurnost djece na internetu u srpnju je objavio preporuke za snažniji europski pristup zaštiti djece, uključujući pitanje zajedničkih dobnih granica, sigurnijeg dizajna platformi i digitalne pismenosti. Komisija je također razvila europsko rješenje za provjeru dobi koje bi korisniku trebalo omogućiti dokazivanje dobne skupine bez nepotrebnog otkrivanja identiteta.
– Ako dijete do 13. godine samo udaljimo od određene platforme, a ne naučimo ga kako prepoznati manipulaciju, nasilje, prijevaru, seksualno iznuđivanje ili neprimjeren kontakt, problem nismo riješili. Samo smo ga pomaknuli nekoliko godina. Dijete će prije ili poslije ući u digitalni prostor i tada mora imati znanje, povjerenje u odrasle i razvijene mehanizme zaštite – naglašava Ramljak.
Jedno od najvećih otvorenih pitanja bit će i način provjere dobi korisnika. Sustav mora biti dovoljno učinkovit da djeca ne mogu jednostavno zaobići postavljene granice, ali istodobno mora štititi privatnost svih korisnika. Europska komisija već radi na sustavima koji bi trebali omogućiti dokazivanje dobi bez otkrivanja nepotrebnih osobnih podataka.
– Najgori scenarij bio bi da dijete ima problem online, a šuti jer se boji priznati da je zaobišlo zabranu i uopće bilo na platformi. Zato uz svaku zabranu mora ići vrlo jasna poruka djeci: ako ti se nešto dogodi, nisi izgubio pravo tražiti pomoć. Sigurnost djeteta uvijek mora biti ispred kazne zbog prekršenog obiteljskog pravila – kaže Ramljak.
Europska regulativa, naglašavaju iz Centra za sigurniji internet, mora djelovati paralelno na nekoliko razina: ograničiti štetne i ovisničke elemente dizajna platformi, osigurati stvarnu odgovornost tehnoloških kompanija, razvijati učinkovitu i privatnosti prilagođenu provjeru dobi te istodobno sustavno obrazovati djecu, roditelje i stručnjake koji s djecom rade.
– Roditeljima će sigurno biti lakše postaviti granicu ako ona više nije samo njihova individualna odluka, nego postoji i jasna društvena norma. Ali, nijedan zakon neće zamijeniti razgovor između roditelja i djeteta. Cilj nije stvoriti generaciju djece koja se ne zna koristiti internetom, nego generaciju koja ga zna koristiti sigurno, odgovorno i kritički – zaključuje Ramljak.
Centar za sigurniji internet, poručuju, nastavit će pratiti razvoj europskog prijedloga i njegovu eventualnu primjenu u Hrvatskoj, uz naglasak na rješenja koja istodobno štite djecu, čuvaju njihovu privatnost i zahtijevaju konkretnu odgovornost tehnoloških kompanija.
Za sva pitanja vezana uz sigurnost djece i mladih na internetu, neprimjerene sadržaje, online nasilje ili druge poteškoće, djeca, mladi, roditelji i stručnjaci mogu se obratiti Centru za sigurniji internet putem besplatne i anonimne Helpline linije 0800 606 606.
