Masna bolest jetre danas se smatra najčešćom kroničnom bolešću u svijetu, od koje boluje oko 25 posto odrasle populacije, ali i oko deset posto djece.
Definira se kao prekomjerno nakupljanje lipida u stanicama jetre, što dugoročno može dovesti do upale, fibroze, ciroze i malignih bolesti. U velikoj je mjeri povezana s načinom života, ponajprije s pretilošću, sjedilačkim navikama i poremećajima metabolizma, zbog čega se broj oboljelih kontinuirano povećava. Unatoč tome, bolest u ranim fazama često prolazi neprimijećeno jer ne uzrokuje izražene simptome, pa se dijagnoza nerijetko postavlja tek kada su promjene već uznapredovale.
Podaci iz Hrvatske također ukazuju na ozbiljnost problema. Procjenjuje se da od posljedica ciroze jetre i raka jetre godišnje umire oko 900 ljudi, što ovu skupinu bolesti svrstava među značajne uzroke smrtnosti. Stručnjaci upozoravaju kako bi se velik dio tih slučajeva mogao spriječiti pravodobnim prepoznavanjem rizičnih čimbenika i ranijim uključivanjem u sustav praćenja i liječenja.
Poseban naglasak stavlja se na važnost prevencije, koja uključuje održavanje zdrave tjelesne težine, redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu te ograničavanje konzumacije alkohola i zaslađenih napitaka. Također se ističe važnost testiranja na virusne hepatitise i cijepljenja protiv hepatitisa B, kao dodatnih mjera zaštite zdravlja jetre.
S obzirom na rastući teret bolesti jetre u populaciji, stručnjaci ističu kako je nužno dodatno jačati svijest o ovoj ‘tihoj epidemiji’ i poticati građane na redovite liječničke kontrole, osobito ako pripadaju rizičnim skupinama. Pravodobna dijagnoza i promjena životnih navika ključni su za usporavanje napredovanja bolesti i smanjenje rizika od najtežih komplikacija, uključujući cirozu i rak jetre.
Povodom Svjetskog dana zdravlja te uoči Svjetskog dana jetre, 19. travnja, Hrvatsko gastroenterološko društvo uz podršku Ministarstva zdravstva pokrenulo je javnozdravstvenu inicijativu pod nazivom ‘Brini o jetri danas – spriječi rak sutra’, s ciljem podizanja svijesti o ovoj sve raširenijoj bolesti i njezinim posljedicama.
Stručnjaci upozoravaju kako nakupljanje masti u jetri nije izolirani problem, već multisistemska bolest povezana s nizom kroničnih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, bubrežne bolesti, šećernu bolest tipa 2 te povećani rizik od određenih malignih bolesti, poput raka debelog crijeva, dojke i gušterače.
Nova definicija bolesti i povezanost s metaboličkim sindromom
U novije vrijeme uveden je i termin MASLD (metabolički povezana masna bolest jetre), koji naglašava povezanost ove bolesti s metaboličkom disfunkcijom. Dijagnoza se postavlja kada je prisutno nakupljanje masti u jetri uz jedan ili više čimbenika metaboličkog sindroma, poput pretilosti, šećerne bolesti tipa 2, povišenih masnoća u krvi ili povišenog krvnog tlaka.
Stručnjaci ističu kako MASLD postaje sve značajniji uzrok razvoja hepatocelularnog karcinoma, primarnog raka jetre, koji je među vodećim uzrocima smrtnosti od malignih bolesti u svijetu. Procjenjuje se da bi do 2040. godine broj smrtnih ishoda od raka jetre mogao porasti za čak 50 posto, što dodatno naglašava važnost pravodobnog prepoznavanja i praćenja bolesti.
Jetra može dugo ‘šutjeti’ unatoč oštećenju
Jetra je ključni organ koji sudjeluje u više od 500 funkcija u organizmu, uključujući detoksikaciju, metabolizam hranjivih tvari, sintezu proteina i skladištenje vitamina i minerala. Upravo zbog svoje velike funkcionalne rezerve, može dugo raditi i kada je oštećena, što otežava rano prepoznavanje bolesti.
Simptomi se najčešće javljaju tek u uznapredovalim fazama i uključuju umor, gubitak apetita, bolove u trbuhu, žuticu ili nakupljanje tekućine u trbuhu. U toj fazi bolest često prelazi u cirozu ili se razvija rak jetre, kada su terapijske mogućnosti ograničenije.
Ako se bolest otkrije tek u fazi ciroze ili tumora, jedina kurativna opcija može biti transplantacija jetre. Riječ je o složenom kirurškom zahvatu koji podrazumijeva zamjenu bolesne jetre organom preminulog ili živog donora, nakon čega pacijenti doživotno uzimaju imunosupresivne lijekove.
Transplantacija ograničena dostupnošću organa
Unatoč napretku medicine, dostupnost transplantacije jetre i dalje je ograničena. U svijetu se godišnje provede oko 35 tisuća transplantacija, no zbog nedostatka donorskih organa velik broj pacijenata ne dočeka zahvat. Procjenjuje se da od posljedica ciroze jetre godišnje umire oko milijun ljudi, od čega oko 170 tisuća u Europskoj uniji.
U Hrvatskoj se godišnje provede između 110 i 150 transplantacija jetre, dok približno 900 bolesnika s cirozom ili rakom jetre umire, što dodatno naglašava važnost prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
Uz metabolički povezanu masnu bolest jetre, važni uzroci oštećenja ovog organa i dalje su alkoholna bolest jetre te virusni hepatitisi B i C.
Promjena životnih navika ključ liječenja
Tradicionalno se preporučuje smanjenje tjelesne težine za sedam do deset posto, uz regulaciju razine šećera u krvi i uravnoteženu prehranu. Međutim, novija istraživanja pokazuju kako tjelesna aktivnost ima neovisan i iznimno važan terapijski učinak.
Studije potvrđuju da redovita tjelesna aktivnost može smanjiti količinu masnoće u jetri čak i bez značajnog gubitka tjelesne mase. Razlog je poboljšanje osjetljivosti na inzulin, ubrzana razgradnja masnih kiselina i smanjenje upalnih procesa u organizmu.
Aerobne aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja pokazale su se posebno učinkovitima, a dodatni učinak postiže se kombinacijom s vježbama snage. Time se smanjuje visceralna masnoća, koja je posebno štetna za jetru.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako se pozitivan učinak gubi prestankom tjelesne aktivnosti. Već nakon nekoliko mjeseci neaktivnosti stanje se može vratiti na početnu razinu, što jasno pokazuje da je kontinuitet ključan za dugoročne rezultate.
Kada se govori o rizicima, sve se više pažnje posvećuje utjecaju okolišnih čimbenika, uključujući industrijske zagađivače i kemikalije kojima smo svakodnevno izloženi, a koji mogu dodatno opteretiti funkciju jetre.
S obzirom na rastući broj oboljelih, očekuje se da će masna jetra u budućnosti postati vodeći uzrok kroničnih bolesti jetre u razvijenim zemljama. Upravo zato javnozdravstvene kampanje i edukacija građana imaju ključnu ulogu u smanjenju tereta ove bolesti i njezinih komplikacija.
Autor: Vedrana Larva
