S dolaskom ljepšeg vremena mnogi građani započinju poljoprivredne radove, uključujući i spaljivanje biljnog otpada.
Iako se ova praksa često koristi, ona može postati ozbiljan uzrok požara otvorenog prostora i opasnosti za okolinu. Vjetar, nepripremljenost za širenje vatre ili ostavljanje vatre bez nadzora samo su neki od faktora koji mogu dovesti do nesreća velikih razmjera.
Vatrogasci i ove godine bilježe velik broj požara otvorenog prostora povezanih sa spaljivanjem biljnog otpada. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 10. ožujka zabilježeno je 701 intervencija, što je povećanje od 29,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
S druge strane, ukupna izgorjela površina u 2026. godini iznosi 1189 hektara, što je smanjenje od 15,3 posto u odnosu na 2025. godinu.
Ovaj podatak upućuje na bržu reakciju vatrogasnih snaga, ranije otkrivanje požara i učinkovitije gašenje u početnoj fazi, što je pozitivan pokazatelj učinkovitosti vatrogasnog sustava, ističu iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Spaljivanje biljnog otpada je zastarjela i vrlo opasna praksa. Plamen se lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje, čime dolaze u opasnost imovina i ljudski životi.
Osim toga, dim smanjuje vidljivost vozačima i ugrožava prometnu sigurnost, spaljivanje zagađuje zrak, tlo i vodu te negativno utječe na biljni i životinjski svijet.
Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje, već kompostira. Kompostiranje biljnog otpada omogućuje prirodni prihranjivač za vrtove, smanjuje troškove i doprinosi sigurnosti. Biljni otpad se također može odložiti u reciklažnim dvorištima, čime se doprinosi održivom gospodarenju otpadom i očuvanju okoliša.
Za odgovorne osobe koje uzrokuju požare postoje stroge kazne:
- kazne za izazivanje požara od 1990 do 19.900 eura, mogućnost zatvora do 60 dana
- nehaj: kazne od 260 do 1990 eura
- zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina za dovođenje života i imovine u opasnost, ako su djela počinjena iz nehaja, kazna može biti do tri godine zatvora
Nekontrolirano spaljivanje korova čest je uzročnik šumskih požara, a kako bi se poboljšala zaštita od tih rizika, Hrvatska vatrogasna zajednica provodi EU projekt ‘Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima’.
“Ovaj projekt ima za cilj unaprijediti otpornost tih područja na požare, nabaviti vozila i opremu za gašenje požara te educirati građane o prevenciji”, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković te dodao kako projekt traje do 2027. godine, a obuhvatit će sve vatrogasne postrojbe koje djeluju na ugroženim područjima.
Iz Hrvatske vatrogasne pozivaju građane da se ponašaju odgovorno i pridržavaju zakonskih propisa.
“Ako primijetite požar, odmah pozovite vatrogasce na 193 ili Centar 112. Djelujmo odgovorno i spriječimo nastanak požara koji ugrožavaju našu sigurnost i okoliš”, poručuju iz HVZ-a.
