Četvrtak, 20. lipnja 2024.

Slana hrana deblja, povećava tlak i rizik od dijabetesa

Pretjerano soljenje hrane ili pretjerivanje s omiljenim slanim grickalicama može dovesti do toga da se osjećate napuhnuto sljedećih nekoliko sati

- Oglas -

Poznato je da veća konzumacija kuhinjske soli oštećuje srce i uzrokuje visoki krvni tlak, no nova istraživanja pokazuju i da prekomjeran unos soli povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Upravo to je po prvi put dokazala recentna studija američkog Sveučilišta Tulane, objavljena u časopisu Mayo Clinic Proceedings, ispitujući povezanost dodatnog soljenja začinjene hrane s povećanim rizikom od dijabetesa.

Svakodnevno soljenje – veći rizik od dijabetesa za 39 posto

- Oglas -

Studija je pratila zdravstvene podatke i prehrambene navike više od 400.000 zdravih osoba u dobi od 37 do 73 godine. Dvanaest godina kasnije, njih više od 13 tisuća razvilo je dijabetes. Analizom upitnika utvrđeno je da su to uglavnom osobe koje su dodatno solile hranu.

Sudionici koji su “ponekad” dodavali sol imali su 13 posto veći rizik od razvoja dijabetesa. Oni koji su solili hranu “obično” imali su veći rizik od 20 posto da bi se kod onih koji “uvijek” sole hranu rizik popeo na 39 posto.

“Znamo da ograničavanje soli može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije, ali ova studija pokazuje da uklanjanje soljenke sa stola također može pomoći u prevenciji dijabetesa”, istaknuo je glavni autor dr. Lu Qi, profesor na Sveučilištu Tulane za javno zdravstvo i tropsku medicinu.

Slano deblja

Razlog je što je kuhinjska sol pojačivač okusa, ona čini hranu ukusnijom zbog čega želimo jesti više nego što nam je zapravo potrebno. Sol potiče ljude da jedu veće porcije i tako povećava šansu za razvoj pretilosti i upala. Studija je otkrila povezanost između konzumacije soli i većeg Indeksa tjelesne mase (BMI) te povećanog opsega struka i bokova.

- Oglas -

Istraživanje objavljeno u časopisu Hypertension pokazuje da među odraslima povećanje unosa natrija od grama dnevno povećava rizik od pretilosti za 26 posto.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo zašto je unos soli povezan s rizikom od dijabetesa. Mehanizam još nije sasvim shvaćen, a za sada se sol povezuje s negativnim utjecajem na metabolizam masti.

Mala žličica – maksimalan dnevni unos soli

Kuhinjska sol sadrži natrij koji je u malim količinama potreban za niz tjelesnih funkcija, od probave do kontrakcije mišića, no problem je u tome što unos natrija većinom daleko premašuje ono što tijelu zaista treba.

Samo dva grama soli dnevno dovoljno za normalan život, a unos od pet grama (oko jedne čajne žličice) preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije. No prosječna osoba često konzumira puno više.

Osim s dijabetesom, pretjerani unos soli povezan je s drugim zdravstvenim problemima, uključujući visoki krvni tlak, bolesti srca, infarkt miokarda i moždani udar te kronične degenerativne bolesti, poput karcinoma probavnog sustava, osteoporoze i oštećenja bubrega.

Hipertenzija – tihi ubojica

Kuhinjska sol po sastavu je natrijev klorid, a natrij je taj koji u većim količinama šteti organizmu. Kada uđe u krvotok, postaje spužva za tekućinu i povećava pritisak na stijenke žila. Hipertenzija se smatra tihim ubojicom, jer ima malo simptoma pa se savjeti često ignoriraju, poput onih da se smanji unos soli. Naime, procjenjuje se da je visoki krvni tlak odgovoran za 54 posto svih moždanih udara i 47 posto koronarnih bolesti. Povišeni tlak također je faktor rizika za zatajenje srca, fibrilaciju atrija i bolesti srčanih zalistaka.

Napuhnuti i podbuhli

Pretjerano soljenje hrane ili pretjerivanje s omiljenim slanim grickalicama može dovesti do toga da se osjećate napuhnuto sljedećih nekoliko sati. Prsten vam više ne stane ni na jedan prst, a noge i oči su vam odjednom natečene, bubrezi se bore eliminirati višak natrija, a tekućina se nakuplja u tkivima. Uporna nadutost i oticanje razlog su da svakako preispitate unos soli.

Čitajte deklaracije!

Još uvijek nismo dovoljno svjesni da veći dio soli unosimo gotovom i polugotovom hranom koja sadrži skrivenu sol. Samo neki su od primjera su suhomesnati proizvodi, tvrdi sirevi, grickalice, umaci poput senfa ili majoneze, brza hrana poput hamburgera i prženih krumpirića, juhe iz vrećice i druga polugotova jela.

Zanimljivo je da su kukuruzne pahuljice, koje se reklamiraju kao odličan doručak, izvor velike količine skrivene soli.

Zato je važno naučiti čitati deklaracije proizvoda na kojima je obično izražena količina natrija. Da bismo dobili količinu soli, količinu natrija u gramima treba pomnožiti s 2,5.

Visokom smatra se količina soli veća od 1,5 grama na 100 grama proizvoda (što iznosi oko 0,6 grama natrija)

Niska količina soli manja je od 0,3 grama na 100 grama proizvoda (što iznosi oko 0,1 grama natrija).

U Hrvatskoj smanjen udjel soli u pekarskim proizvodima

U proteklih 17 godina u Hrvatskoj je za dva grama smanjen prosječni dnevni unos kuhinjske soli po stanovniku, podaci su Hrvatskog društva za hipertenziju koje ovaj uspjeh najviše pripisuje značajno manjem udjelu soli u većini pekarskih proizvoda.

Borba toga društva počela je još 2006. kada je donesena deklaracija o zdravstvenoj važnosti smanjenog unosa kuhinjske soli, a nakon što su mjerenja pokazala da građani u prosjeku konzumiraju dnevno 11,5 grama soli, odnosno 13 grama muškarci i oko 10,5 grama žene.

Pokazalo se da je udio soli u kruhu između “katastrofalnih 2 i 2,5 posto”, a riječ je o hrani koja je najpristupačnija i najviše se konzumira.

Stoga je Ministarstvo poljoprivrede 2016. donijelo pravilnik da udio kuhinjske soli u pekarskim proizvodima ne smije biti veći od 1,4 posto.

Do sada se najviše i uspjelo djelovati na pekare, puno manje ili nikako na proizvođače mesnih prerađevina. Tako danas Dubravica, Pan Pek ili Klara na svojim proizvodima imaju deklaraciju o 1,4 ili 1,3 posto natrijeva klorida.

Utvrđeno je i da je danas prosječno 22 posto manje natrijeva klorida u pekarskim proizvodima u odnosu na 2006. U mesnoj industriji izdvaja se PIK Vrbovec koji je smanjio sol u svojim prerađevinama prosječno za 25 posto.

Rezultat je sniženi prosječni krvni tlak. Unatoč tome što nam je populacija sve starija i deblja, krvni tlak ipak je pao. Tako zadnje izvješće Državnog zavoda za statistiku i HZJZ-a bilježi trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i od moždanog udara, što se dijelom pripisuje manjoj konzumaciji natrijeva klorida.

Oglas

Najnovije objave

Vezane vijesti